Cijene nafte ponovo su iznad 90 dolara za barel, dok tržište istovremeno bilježi manjak rafinisanih proizvoda, posebno dizela. IEA upozorava da su globalne rafinerije u julu prerađivale gotovo pet miliona barela dnevno manje nego godinu ranije, dok su poremećaji na Bliskom istoku i napadi na rusku energetsku infrastrukturu dodatno smanjili ponudu goriva. Za Crnu Goru to znači da naredni period donosi prije svega neizvjesnost i rizik od novih cjenovnih pritisaka, a ne osnov za sigurnu prognozu poskupljenja.
Na svjetskom tržištu Brent je danas oko 91–93 dolara za barel, nakon što je prošle sedmice zabilježio snažan rast. Tržište najviše prate razvoj situacije na Bliskom istoku, sankcije prema Iranu i stanje saobraćaja kroz Hormuški moreuz, jednom od ključnih pravaca za svjetsku trgovinu naftom. IEA procjenjuje da bi globalna ponuda nafte u 2026. mogla biti manja za 4,3 miliona barela dnevno u odnosu na prethodnu godinu, dok su marže na dizel i druge srednje derivate u Atlantiku dostigle rekordne nivoe. Upravo je to važna razlika između cijene sirove nafte i cijene koju plaća potrošač: čak i kada barel ne raste dramatično, manjak dizela i benzina na tržištu može pogurati cijene derivata naviše.
Za crnogorske vozače naredni dani zato ostaju neizvjesni. Od 18. avgusta maksimalna maloprodajna cijena eurodizela iznosila je 1,88 eura po litru, eurosupera 95 1,76 eura, a eurosupera 98 1,80 eura. Novi obračun maksimalnih cijena obavlja se 24. avgusta, a eventualno izmijenjene cijene primjenjuju se od 25. avgusta. Crna Gora ne određuje cijenu goriva proizvoljno, već se ona formira prema propisanoj metodologiji, pa će na domaće cijene djelovati kretanje međunarodnih kotacija, kursni i tržišni elementi, kao i državna akcizna politika. Vlada je tokom ljeta već intervenisala kroz smanjenje akciza kako bi ublažila pritisak na potrošače.
Najosjetljiviji dio priče je dizel. Turistička sezona se završava, što bi moglo smanjiti dio potrošnje goriva, ali istovremeno dolaze jesenji poljoprivredni radovi, transport i obnova zaliha u privredi. Ako se globalni poremećaji u snabdijevanju nastave, upravo bi dizel mogao ostati pod većim pritiskom od benzina. Zato je realniji scenario za Crnu Goru promjenjive cijene sa rizikom novih poskupljenja, nego stabilno tržište. Pad cijene barela mogao bi brzo donijeti pojeftinjenje, ali produženi problemi sa rafinerijama i transportom mogu održati cijene derivata visokim i kada sirova nafta počne da slabi. U ekonomiji sa visokim troškovima transporta posljedice se ne završavaju na benzinskim pumpama: skuplji dizel ulazi u cijenu hrane, građevinskog materijala, usluga i gotovo svake robe koja se prevozi.
ETOportal / V.M.
