Iako se očekivalo da će rat u Iranu i rastuća energetska kriza dominirati razgovorima američkog predsjednika Donald Trump i kineskog lidera Xi Jinping, zvanična saopštenja nakon sastanka pokazala su da pitanje Irana nije bilo u prvom planu. U fokusu razgovora našli su se trgovinski odnosi, Tajvan i šira geopolitička pitanja, dok je Bliski istok pomenut tek u okviru razmjene stavova o regionalnoj stabilnosti.
Neposredno prije sastanka, američki državni sekretar Marco Rubio poručio je da Vašington očekuje aktivniju ulogu Pekinga u pokušajima smirivanja sukoba sa Iranom. Sjedinjene Američke Države smatraju da Kina, kao najveći kupac iranske nafte i važan partner Teherana, može imati značajan uticaj na eventualnu deeskalaciju krize. Međutim, kineska strana zadržala je oprezan diplomatski pristup, izbjegavajući direktno uključivanje u sukob.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je bezbjednosti Hormuški moreuz, strateški važnog pomorskog pravca kroz koji prolazi veliki dio svjetskog izvoza nafte. Prema informacijama iz Bijele kuće, Tramp i Si saglasili su se da moreuz mora ostati otvoren kako bi se obezbijedio nesmetan protok energenata i očuvala stabilnost globalnog tržišta. Kineski predsjednik je, prema navodima američkih zvaničnika, izrazio protivljenje militarizaciji tog područja.
Pored bezbjednosnih pitanja, lideri dvije najveće svjetske ekonomije razgovarali su i o unapređenju ekonomske saradnje, iako detalji mogućih dogovora nijesu saopšteni. Analitičari ocjenjuju da sastanak predstavlja pokušaj očuvanja strateške komunikacije između Vašingtona i Pekinga u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija, pri čemu Iran i energetska bezbjednost ostaju jedno od ključnih pitanja međunarodne politike.
ETOportal / V.M.
