Vatrogasci-spasioci Crne Gore uputili su otvoreno pismo predsjedniku države Jakovu Milatoviću, premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i poslaničkim klubovima, zahtijevajući povećanje koeficijenta sa sadašnjih 7,3 na najmanje 9,5, rješavanje stambenog pitanja i jasna, jedinstvena pravila za obračun zarada i dodataka. Ukoliko izostane hitna reakcija nadležnih, najavljuju proteste i druge zakonite oblike sindikalne i građanske borbe.
Vatrogasci-spasioci više ne žele, kako navode, da budu „tihi heroji“ samo onda kada je potrebno govoriti o njihovoj hrabrosti i požrtvovanosti.
U otvorenom pismu koje je dostavljeno medijima poručuju da godinama slušaju kako su „tihi heroji“, „ponos Crne Gore“ i „prvi kada je najteže“, ali da takve poruke ne rješavaju egzistencijalne probleme zaposlenih i njihovih porodica.
„Od lijepih riječi se ne plaća kirija. Od zahvalnica se ne kupuje hrana. Od političkih obećanja se ne plaćaju računi“, poručuju vatrogasci.
Prema njihovim navodima, veliki broj zaposlenih nema riješeno stambeno pitanje, dok rast troškova života i inflacija dodatno opterećuju kućne budžete.
Istovremeno, od vatrogasaca se očekuje stalna spremnost za intervenciju — 24 sata dnevno, 365 dana u godini — uključujući rad noću, vikendom i tokom praznika, uz svakodnevnu izloženost riziku od povreda i ugrožavanja života.
Koeficijent 7,3 više nije dovoljan
Centralni zahtjev vatrogasaca odnosi se na povećanje koeficijenta složenosti poslova.
Traže da se sadašnji koeficijent 7,3 poveća na najmanje 9,5.
„Ne tražimo privilegiju. Ne tražimo poklon. Tražimo priznanje stvarne vrijednosti, odgovornosti i rizika ovog posla“, navode u pismu.
Vatrogasci posebno problematizuju odnos između zahtjevnosti njihovog posla i načina na koji je on vrednovan.
Ukazuju na, kako tvrde, nesrazmjer između njihovog koeficijenta i pojedinih drugih radnih mjesta u sistemu Glavnog grada, postavljajući pitanje kako je moguće da posao koji podrazumijeva ulazak u požar, spašavanje ljudi i imovine, rad u ekstremnim uslovima i stalnu pripravnost bude vrednovan koeficijentom 7,3.
Istovremeno naglašavaju da njihov zahtjev ne proizlazi iz stava da je njihov posao važniji od drugih profesija, već iz potrebe da se odgovornost, složenost i rizik adekvatno odraze u sistemu zarada.
Prava ne smiju zavisiti od tumačenja lokalne administracije
Kao jedan od problema navode i ostvarivanje prava iz radnog odnosa.
Tvrde da zaposleni nerijetko moraju da pokreću sudske postupke kako bi ostvarili prava za koja smatraju da im pripadaju po zakonu.
Posebno ukazuju na različita tumačenja lokalnih administracija kada je riječ o obračunu zarada i dodataka. Zbog toga, kako navode, pojedini vatrogasci angažuju advokate i godinama čekaju epilog postupaka.
Zbog toga traže jedinstven i obavezujući način obračuna zarada i dodataka na nivou sistema, kako ostvarivanje prava ne bi zavisilo od tumačenja pojedinih lokalnih službenika.
U pismu posebno otvaraju pitanje obračuna dodataka za posebne uslove rada tokom prekovremenog rada, kao i tokom državnih i vjerskih praznika.
„Da li je vatrogasac manje izložen riziku kada radi prekovremeno? Da li požar pita da li je nedjelja? Da li saobraćajna nesreća pita da li je državni praznik?“, pitaju vatrogasci.
Njihov zahtjev je da se posebni uslovi rada priznaju za svaki sat proveden na poslu, bez obzira na to da li se rad obavlja u okviru redovne smjene ili prekovremeno.
Upozoravaju na odlazak kadra i budućnost sistema
Vatrogasci upozoravaju da problem, kako tvrde, više nije samo pitanje visine zarada, već i budućnosti kompletnog sistema zaštite i spašavanja.
Navode da je riječ o deficitarnom kadru, dok aktuelni uslovi rada mladima ne predstavljaju dovoljan motiv da se opredijele za ovu profesiju.
Kao probleme izdvajaju težinu i opasnost posla, rad noću, vikendom i tokom praznika, rizik od povreda, odgovornost za ljudske živote, neriješeno stambeno pitanje, nivo primanja i potrebu da se za ostvarivanje pojedinih prava pokreću sudski postupci.
„Nema ih zato što je sistem napravio profesiju neprivlačnom“, navode.
Zbog toga traže izradu državne strategije za zadržavanje postojećeg i privlačenje novog vatrogasnog kadra.
„Vatrogasac mora biti za stolom kada se odlučuje o vatrogascu“
Jedan od zahtjeva odnosi se i na direktno uključivanje predstavnika vatrogasaca u kreiranje zakona i drugih propisa kojima se uređuje njihov status.
„Vatrogasac mora biti za stolom kada se odlučuje o vatrogascu“, poručuju.
Traže institucionalizovano učešće svojih predstavnika u izradi propisa koji se odnose na zarade i koeficijente, dodatke za posebne uslove rada, prekovremeni rad, rad tokom praznika, radno vrijeme, godišnje odmore, penzijski i socijalni status, bezbjednost na radu, opremu, zapošljavanje i stambenu politiku.
Traže stanove i povoljniji odlazak u penziju
Među zahtjevima je i hitno rješavanje stambenog pitanja vatrogasaca, posebno zaposlenih koji, kako navode, decenijama rade u službi, a još nemaju riješeno pitanje stanovanja.
Vatrogasci traže i da se kao trajno zakonsko rješenje zadrže uslovi za povoljniji odlazak u penziju koji su, prema njihovim navodima, trenutno na snazi do kraja 2028. godine.
„Nismo ni vlast ni opozicija“
U otvorenom pismu posebno naglašavaju da ne žele da budu dio političkih kampanja niti da služe kao „politički dekor“.
„Vatrogasci nisu ni lijevi ni desni. Nisu vlast ni opozicija. Nisu ničiji partijski plijen“, navode.
Od političkih partija očekuju da, umjesto deklarativne podrške, konkretno učestvuju u rješavanju problema sa kojima se suočavaju.
Otvoreno pismo, poručuju, nije upućeno institucijama kako bi završilo u fioci, niti da bi nakon njega uslijedilo još jedno protokolarno saopštenje o značaju vatrogasaca.
Ako izostane reakcija, protesti
Vatrogasci upozoravaju da će, ukoliko nakon njihovog obraćanja izostane hitna i konkretna reakcija nadležnih institucija, dodatno intenzivirati sindikalne aktivnosti.
Najavljuju javne proteste, okupljanja i druge zakonite oblike industrijske i građanske borbe.
Istovremeno naglašavaju da cilj njihovih aktivnosti nije ugrožavanje građana.
„Ne zato što želimo da ugrozimo građane. Naprotiv. Mi smo posljednji koji žele da građanin zbog našeg nezadovoljstva bude ugrožen. Ali i vatrogasac je građanin. I njegova porodica je građanin. I njegova djeca moraju imati pravo na dostojan život“, navode u pismu.
Na kraju poručuju da više ne žele da budu nazivani herojima samo kada se pojave pred kamerama.
„Ne tražimo da nas nazivate herojima. Tražimo da nas tretirate kao ljude. Ne trebaju nam aplauzi. Treba nam zakonita zarada. Ne trebaju nam predizborna obećanja. Treba nam sistem. Ne trebaju nam fotografije. Treba nam dostojanstvo“, poručuju vatrogasci-spasioci.
Njihova poruka institucijama je jasna: 7,3, kako navode, više nije dovoljno, traže najmanje 9,5, uz rješavanje ostalih pitanja koja smatraju ključnim za dostojanstven status profesije.
Vatrogasci očekuju hitnu reakciju nadležnih institucija, a ukoliko ona izostane, najavljuju dalje organizovanje i obraćanje javnosti kroz, kako ističu, zakonite sindikalne i građanske mehanizme.
ETOportal
