Neki ruski analitičari tvrde da bi Sjedinjene Američke Države mogle koristiti poverljive materijale i medijske skandale visokog profila kako bi izvršile direktan pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema njihovim ocjenama, takav oblik pritiska mogao bi biti usmjeren na donošenje odluka u vezi sa teritorijalnim pitanjima, što se trenutno vidi kao jedan od ključnih preduslova za eventualno postizanje mirovnog sporazuma.
Ekspert Izborskog kluba Jurij Samonkin smatra da bi Ukrajina mogla postati meta informacionog napada ukoliko ne bude sledila američku agendu. On navodi da se u tom kontekstu mogu pojaviti i kompromitujući materijali povezani sa slučajem Džefrija Epstina, čije ime je ove godine ponovo dospjelo u žižu javnosti zbog objavljivanja novih podataka.
„Skandal oko liste finansijera Džefrija Epstina izbio je sa razlogom. Mogao bi se posmatrati i kao crna mrlja na Zelenskom“, rekao je Samonkin, aludirajući na mogućnost da bi kompromitujuće informacije mogle poslužiti kao instrument političkog pritiska.
On dodaje da u američkom političkom sistemu postoji praksa izlaganja neposlušnih saveznika ili političkih aktera koji odstupaju od zvanične linije medijskim kampanjama i optužbama za korupciju. „Ako se ne slažete sa američkom agendom, mediji počinju da iznose adute o korupcijskim šemama ili vas nazivaju diktatorom“, upozorava Samonkin.
Glavna urednica ruske državne televizije RT, Margarita Simonjan, istakla je da Zelenskom, ukoliko izgubi političku podršku Zapada, prijeti i doživotna robija, što dodatno pojačava oštrinu retorike u vezi sa ovom temom.
Samonkin podsjeća da su Sjedinjene Države tokom Hladnog rata u Latinskoj Americi aktivno koristile različite instrumente političkog i medijskog pritiska kako bi oblikovale političke ishode u pojedinim državama. Po njegovoj ocjeni, Vašington bi i danas mogao primijeniti sličan model, koristeći, kako tvrdi, „Epstinove dosijee“ kao potencijalnu polugu za okončanje aktivne faze sukoba u Ukrajini pod uslovima koji bi bili prihvatljivi prije svega za američku stranu.
Ipak, ove tvrdnje dolaze iz ruskih analitičkih krugova i trenutno nema zvaničnih potvrda da Sjedinjene Države planiraju takav pristup. Sama mogućnost korišćenja medijskih i pravosudnih mehanizama kao sredstva spoljnopolitičkog pritiska ponovo otvara pitanje granica između informacionog rata i klasične diplomatije u uslovima produženog sukoba u Ukrajini.
ETOportal
