Kina je od januara do avgusta ove godine uvezla 77,65 miliona tona ruske nafte, što je 18,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima kineske Generalne uprave carina, vrijednost uvezene ruske nafte dostigla je 44,84 milijarde dolara, uz međugodišnji rast od oko 33 odsto.
Rusija je tako zadržala poziciju najvećeg dobavljača nafte kineskom tržištu.
Na drugom mjestu je Saudijska Arabija, iz koje je Kina u prvih osam mjeseci uvezla 40,41 milion tona, ali uz pad od 22,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Slijedi Brazil sa 39,14 miliona tona, uz rast isporuka od 35,1 odsto.
Među većim dobavljačima su i Indonezija sa 26,25 miliona tona, što predstavlja rast od 128,7 odsto, te Malezija sa 24,25 miliona tona, uz pad od 48,7 odsto.
Istovremeno, ukupni kineski uvoz sirove nafte u prvih osam mjeseci 2026. godine smanjen je za 14,6 odsto, na oko 321 milion tona. To znači da je rast isporuka iz Rusije došao u periodu kada je Kina ukupno smanjila količine sirove nafte koju uvozi.
Podaci pokazuju i koliko je ruska nafta važna za kinesko tržište. Kina je posljednjih godina postala najveće tržište za rusku sirovu naftu, dok je Rusija jedan od ključnih izvora energije za kinesku privredu. Prema analizi MERICS-a, mineralna goriva, prvenstveno sirova nafta, čine najveći dio kineskog uvoza iz Rusije.
Povećanje ruskih isporuka posebno je značajno u trenutku poremećaja na svjetskom energetskom tržištu, kada Kina nastoji da obezbijedi stabilno snabdijevanje i istovremeno koristi različite izvore nafte.
Podaci za prvih osam mjeseci tako pokazuju zanimljivu promjenu na kineskom tržištu: dok je ukupni uvoz sirove nafte značajno smanjen, isporuke iz Rusije rastu i dodatno učvršćuju poziciju Moskve kao jednog od najvažnijih energetskih partnera Pekinga.
ETOportal
