Dovoljno sati sna ne znači uvijek i kvalitetan odmor. Saznajte šta utiče na jutarnji umor, koje navike mogu pomoći i kada treba razgovarati sa ljekarom.
Autor: Redakcija Zdravlje
Nekada legnemo na vrijeme, spavamo sedam ili osam sati, a ujutru ustajemo kao da nijesmo ni odmorili. Kafa postaje prvi uslov da započnemo dan, koncentracija slabi, a već sredinom jutra osjećamo potrebu da ponovo legnemo. Ako nam se to događa povremeno, uzrok može biti naporna sedmica ili nekoliko loših noći. Kada umor postane svakodnevica, vrijedi zastati i obratiti pažnju na ono što nam tijelo poručuje.
Nije važan samo broj sati
San nije samo vrijeme tokom kojeg ne radimo ništa. Organizam prolazi kroz različite faze sna, a kvalitetan odmor zavisi i od toga koliko je san neprekinut. Česta buđenja, buka, neodgovarajuća temperatura u sobi ili kasno lijeganje mogu učiniti da se ujutru osjećamo iscrpljeno, čak i kada nam se čini da smo dovoljno spavali.
Važnu ulogu ima i vrijeme odlaska na počinak. Ako radnim danima ustajemo rano, a vikendom pomjerimo ritam za nekoliko sati, organizmu može biti teže da uspostavi stabilan raspored. Zato je korisno da vrijeme odlaska u krevet i buđenja bude približno isto, koliko god nam obaveze to dozvoljavaju.
Stres ne nestaje kada ugasimo svjetlo
Često fizički legnemo, ali nam misli nastavljaju da rade. Razgovori, rokovi, finansijske brige i problemi koje nijesmo riješili tokom dana mogu otežati uspavljivanje ili učiniti san nemirnim. Čak i kada ne primjećujemo da smo pod velikim stresom, napetost može uticati na odmor i energiju koju imamo narednog dana.
Pomaže da posljednjih pola sata prije spavanja usporimo ritam. Umjesto pregledanja telefona, poslovnih poruka i uznemirujućih vijesti, možemo izabrati mirniju aktivnost, pročitati nekoliko stranica knjige ili se kratko istegnuti. Nije riječ o savršenoj večernjoj rutini, već o tome da organizmu damo priliku da se postepeno umiri.
Kofein takođe može biti dio problema. Osim što se nalazi u kafi, ima ga u energetskim pićima i nekim čajevima. Njegovo dejstvo može potrajati satima, pa kafa u kasnim popodnevnim časovima kod osjetljivijih osoba može otežati kvalitetan san. Alkohol, iako nekome pomaže da brže zaspi, može učiniti san isprekidanim.
Kada umor nije samo posljedica loših navika
Ako se budimo iscrpljeni, teško održavamo pažnju ili nam se tokom dana stalno spava, razlog ne mora biti samo stres ili nedovoljno kvalitetan san. Upornom umoru mogu doprinijeti anemija, poremećaji rada štitaste žlijezde, određene infekcije, neželjena dejstva ljekova, depresija i drugi zdravstveni problemi.
Posebno treba obratiti pažnju na glasno hrkanje, prekide disanja tokom spavanja, jutarnje glavobolje i izraženu dnevnu pospanost, jer mogu ukazivati na poremećaj disanja tokom sna. Ako umor traje nekoliko sedmica, ne popravlja se uprkos odmoru ili utiče na posao i svakodnevni život, potrebno je razgovarati sa ljekarom. On može procijeniti simptome i odrediti da li su potrebni pregled ili dodatne analize.
Iznenadan ili izrazito jak umor praćen bolom u grudima, otežanim disanjem, nesvjesticom ili drugim ozbiljnim simptomima zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
Mali koraci koji mogu napraviti razliku
Za početak, pokušajmo da nekoliko dana pratimo kada odlazimo na spavanje, koliko se budimo tokom noći, kada pijemo kafu i kako se osjećamo ujutru. Redovno kretanje tokom dana, boravak na dnevnom svjetlu, mirnija večernja rutina i približno ustaljen raspored spavanja mogu pomoći da prepoznamo šta nam odgovara.
Umor nije uvijek znak da se nijesmo dovoljno potrudili ili da nam nedostaje discipline. Ponekad je posljedica načina života, a ponekad signal da organizmu treba stručna pomoć. Važno je da ga ne prihvatimo kao neizbježan dio svakodnevice, naročito kada traje i počinje da nam oduzima kvalitet života.
ETOportal
