Cijene proizvoda i usluga u Crnoj Gori nastavile su da rastu, a godišnja inflacija u septembru dostigla je 5,2 odsto, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku Monstat. U odnosu na avgust, potrošačke cijene bile su veće za 0,5 odsto, dok je prosječan rast cijena za period od januara do septembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, iznosio 3,7 odsto.
Podaci ukazuju da se pritisak na kućne budžete nastavlja, iako poskupljenja nijesu jednaka u svim kategorijama proizvoda i usluga.
Gorivo i prevoz među najvećim pokretačima rasta cijena
Prema podacima koje su objavile „Vijesti“, cijene motornih goriva u septembru bile su 32,3 odsto veće nego u istom mjesecu prošle godine, dok su cijene prevoza porasle za 18,5 odsto. Rast ovih troškova uticao je i na cijene drugih proizvoda i usluga, jer se troškovi transporta prenose na različite djelove privrede.
Na mjesečnom nivou, u septembru je najveći rast zabilježen u grupi odjeće i obuće, gdje su cijene bile veće za 4,3 odsto u odnosu na avgust. Pokućstvo i rutinsko održavanje domaćinstva poskupjeli su 0,9 odsto, prevoz 0,8 odsto, a hrana i bezalkoholna pića 0,6 odsto.
Rast od 0,5 odsto zabilježen je i u grupi stanovanja, vode, električne energije, gasa i ostalih energenata.
Šta se dešava sa cijenama hrane?
Hrana ima značajno mjesto u svakodnevnim troškovima domaćinstava, zbog čega i umjeren rast cijena može imati primjetan uticaj na kućni budžet.
Prema podacima Monstata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u septembru bile su 0,6 odsto veće nego mjesec ranije. Na mjesečni rast inflacije uticala su, između ostalog, poskupljenja povrća, krompira i mahunarki, mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, voća i orašastih plodova.
Ovi podaci pokazuju zašto je važno pratiti i ukupnu inflaciju i kretanje cijena pojedinačnih kategorija. Prosječna stopa ne znači da su svi proizvodi poskupjeli istim procentom, niti da svako domaćinstvo osjeća rast troškova na jednak način.
Nisu sve cijene rasle
U septembru nijesu zabilježena poskupljenja u svim kategorijama. Cijene restoranskih i smještajnih usluga pale su za 2,2 odsto u odnosu na avgust, dok su rekreacija, sport i kultura pojeftinili 0,2 odsto. Pad od 0,1 odsto zabilježen je i kod alkoholnih pića i duvanskih proizvoda.
Ipak, rast cijena u brojnim kategorijama, posebno onima koje su povezane sa prevozom i svakodnevnom potrošnjom, ostaje važan pokazatelj ekonomskih kretanja u zemlji.
Zašto je inflacija važna za građane?
Inflacija pokazuje koliko se mijenja opšti nivo cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju. Kada cijene rastu brže od prihoda, građani za isti iznos novca mogu kupiti manje nego ranije. Ako prihodi rastu dovoljno brzo, dio tog pritiska može biti ublažen, ali to zavisi od konkretnih primanja i strukture troškova svakog domaćinstva.
Zato podatak da je godišnja inflacija u septembru iznosila 5,2 odsto ne znači da je baš svaki račun veći za toliko, već da je prosječan nivo potrošačkih cijena bio toliko viši nego u septembru prethodne godine.
Naredni podaci Monstata pokazaće da li će se rast cijena nastaviti sličnim tempom ili će doći do usporavanja. Za građane će posebno biti važno kretanje cijena hrane, goriva, stanovanja i drugih osnovnih troškova koji zauzimaju značajan dio kućnog budžeta.
ETOportal
