San često postane prva stvar koju skraćujemo kada imamo previše obaveza. Ostajemo budni zbog posla, telefona ili serije, uz uvjerenje da ćemo izgubljene sate nadoknaditi kasnije. Međutim, kvalitetan san nije samo vrijeme odmora: on je važan dio procesa kroz koje mozak obrađuje informacije i održava sposobnost koncentracije.
Tokom noći smjenjuju se različite faze sna. One imaju ulogu u učenju, pamćenju, emocionalnoj obradi iskustava i oporavku organizma. Nedovoljno sna može otežati pažnju, usporiti reakcije i učiniti da zadaci koji su inače jednostavni zahtijevaju više napora.
Potrebe za snom razlikuju se prema uzrastu i individualnim osobinama. Većini odraslih ljudi potrebno je približno sedam do devet sati sna, dok je djeci i adolescentima obično potrebno više. Važno je pratiti i kako se osjećamo tokom dana, jer sam broj sati ne govori uvijek sve o kvalitetu odmora.
Nekoliko jednostavnih navika može pomoći. Odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme doprinosi stabilnijem ritmu. Spavaća soba treba da bude što mirnija, tamnija i prijatne temperature, a kofein je dobro izbjegavati u kasnijim satima ako ometa uspavljivanje.
Korisno je i napraviti kratku pauzu od telefona prije spavanja, naročito ako nas sadržaj na ekranu razbuđuje ili produžava vrijeme provedeno budnim. Umjesto pokušaja da odmah zaspimo, možemo uvesti mirniju večernju rutinu, poput čitanja ili laganog opuštanja.
Ako problemi sa snom traju dugo, često se budimo neodmorni ili imamo izraženu dnevnu pospanost, razgovor sa zdravstvenim radnikom može pomoći da se utvrdi uzrok.
Dobar san nije izgubljeno vrijeme. On je jedna od osnovnih navika koje podržavaju naše svakodnevno funkcionisanje, raspoloženje i zdravlje.
ETOportal
