Visoke ljetnje temperature mogu za kratko vrijeme pretvoriti stan ili kuću u prostor u kojem je teško boraviti. Klima-uređaj jeste najbrže rješenje, ali nije jedina mogućnost. Uz nekoliko jednostavnih mjera moguće je smanjiti zagrijavanje prostora, poboljšati cirkulaciju vazduha i učiniti boravak tokom vrelih dana znatno prijatnijim.
Najvažnije pravilo je da se toplota spriječi prije nego što uđe u prostoriju. Zato bi zavjese, roletne ili žaluzine trebalo spustiti već ujutro, posebno na prozorima koji su izloženi direktnom suncu. Tokom najtoplijeg dijela dana prozore na osunčanoj strani bolje je držati zatvorenim, dok dodatnu zaštitu mogu pružiti svijetle zavjese, spoljne tende ili reflektujuće folije za stakla. Ako sunčeva svjetlost direktno prodire u prostoriju, čak i kratkotrajno zasjenjivanje može pomoći da se unutrašnjost sporije zagrijava.
Prozore treba otvarati onda kada je napolju hladnije nego unutra. To je najčešće u kasnim večernjim satima, tokom noći i rano ujutro. Ako stan ili kuća imaju prozore na suprotnim stranama, njihovo istovremeno otvaranje može napraviti prirodnu promaju i ubrzati izmjenu vazduha. Kada temperatura napolju ponovo počne da raste, prozore treba zatvoriti i ponovo zaštititi prostor od sunca. Ovaj jednostavan ritam, provjetravanje kada je napolju hladnije, zatvaranje kada nastupi vrućina, jedan je od najpraktičnijih načina za pasivno rashlađivanje doma.
Nije neophodno rashlađivati cijeli stan. Mnogo je efikasnije odabrati jednu ili dvije prostorije u kojima se najviše boravi i pokušati u njima zadržati prijatniju temperaturu. Vrata tih prostorija mogu ostati zatvorena kada je ostatak doma topliji, dok bi tokom najvrelijih sati trebalo smanjiti korišćenje prostorija koje dodatno proizvode toplotu. Posebno treba izbjegavati nepotrebno korišćenje rerne, šporeta i drugih uređaja koji zagrijavaju vazduh. Ako je moguće, obroke tokom najtoplijeg dijela dana treba pripremati bez dugotrajnog uključivanja rerne.
Ventilator može biti veoma koristan, ali ga treba pravilno koristiti. On sam po sebi ne snižava temperaturu vazduha u prostoriji, već ubrzava njegovo strujanje i pomaže tijelu da se efikasnije hladi. Zbog toga nema mnogo smisla ostavljati ventilator uključen u praznoj prostoriji. Kada je spoljašnji vazduh hladniji od unutrašnjeg, ventilator postavljen blizu prozora može pomoći da se vazduh izbaci iz prostorije ili da se hladniji vazduh uvede unutra, zavisno od položaja. Posuda sa ledom ispred ventilatora može kratkotrajno dati dodatni osjećaj svježine, ali ne treba očekivati da će na taj način cijela prostorija biti značajno ohlađena. Najbolji efekat postiže se kombinovanjem ventilatora sa zasjenjivanjem i pravilnim provjetravanjem.
Još nekoliko sitnica može napraviti razliku: tokom najveće vrućine smanjite korišćenje uređaja koji proizvode toplotu, isključite nepotrebnu rasvjetu i, gdje je moguće, koristite LED sijalice. Posteljina i lagana pamučna odjeća mogu biti prijatniji izbor od sintetičkih materijala, dok tuširanje mlakom vodom može pomoći tijelu da se rashladi. Važno je, međutim, da se tokom velikih vrućina ne oslanjate samo na rashlađivanje prostorije ,potrebno je redovno unositi tečnost i izbjegavati fizički napor u najtoplijem dijelu dana. Posebnu pažnju treba obratiti na djecu, starije osobe i hronične bolesnike, kod kojih visoke temperature mogu predstavljati veći rizik.
Praktična formula za vrele dane je jednostavna: ujutro zatvoriti put suncu, tokom najtoplijeg dijela dana zadržati hladovinu, a uveče i rano ujutro iskoristiti hladniji spoljašnji vazduh. Kada se tome dodaju pravilno korišćenje ventilatora, smanjenje izvora toplote i boravak u najhladnijem dijelu doma, i bez klima-uređaja moguće je napraviti znatno podnošljivije uslove za život tokom ljetnjih vrućina.
ETOportal
