Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se predsjedniku Ruske Federacije omogućava da, u određenim okolnostima, odobri angažovanje oružanih snaga radi zaštite ruskih državljana koji su uhapšeni, pritvoreni ili procesuirani u inostranstvu na osnovu odluka stranih sudova ili međunarodnih pravosudnih tijela čiju nadležnost Moskva ne priznaje. Zakon bi, prema objavljenim informacijama, trebalo da stupi na snagu deset dana nakon zvaničnog objavljivanja.
Prema sadržaju zakonskog akta, predsjednik Ruske Federacije može preduzeti mjere ukoliko procijeni da su odluke stranih ili međunarodnih institucija „u suprotnosti sa interesima i osnovama ruskog javnog poretka“, čime se otvara mogućnost za šire tumačenje i primjenu novih ovlašćenja u spoljnopolitičkom i bezbjednosnom kontekstu.
Zakon je prethodno dobio podršku oba doma ruskog parlamenta, a predsjednik Državne dume Vyacheslav Volodin obrazložio je inicijativu tvrdnjom da je cilj zaštita ruskih građana od, kako je naveo, politički motivisanih pravosudnih odluka stranih institucija.
Nova legislativa već izaziva pažnju međunarodnih političkih i bezbjednosnih krugova, budući da se tumači kao dodatno proširenje ovlašćenja Kremlja za potencijalno djelovanje van granica Rusije pod obrazloženjem zaštite sopstvenih državljana. Analitičari ukazuju da ovakvi zakonski mehanizmi mogu imati šire geopolitičke implikacije, posebno u kontekstu odnosa Rusije sa međunarodnim pravosudnim institucijama i zapadnim državama.
Podsjetimo, International Criminal Court je 2023. godine izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog optužbi vezanih za deportaciju ukrajinske djece, što je Moskva odbacila kao politički motivisanu odluku, uz stav da ne priznaje nadležnost tog suda. Upravo u tom širem političko-pravnom kontekstu, novi zakon u Moskvi već se posmatra kao dio strategije institucionalnog odgovora Rusije prema međunarodnim pravosudnim mehanizmima koje Kremlj smatra neprihvatljivim.
ETOportal
