Sa revolucionarnom 3D grafikom i sadržajnijim igrama poput „Tomb Raidera“ i „Metal Gear Solida“, uređaj se prvi put pojavio na policama 3. decembra 1994. godine. PlayStation je bio ogroman hit na tržištu, ali je prije toga njegov tvorac Ken Kutaragi jedva uvjerio proizvođače igara i svoje šefove u Sonyju da će njegova konzola biti uspješna, javlja Hina.
“Svi su nam govorili da ćemo propasti”, priča Kutaragi za AFP u rijetkom intervjuu.
Sa revolucionarnom 3D grafikom i igrama kao što su „Tomb Raider“ i „Metal Gear Solid“, PlayStation je prvi put došao u prodaju 3. decembra 1994. godine.
U to vrijeme, Nintendova konzola NES i slični uređaji za igre smatrani su “dječijim igračkama”, kaže 74-godišnji Japanac.
Popularne igre poput Super Marija bile su dvodimenzionalne, a tehnologija računalno stvorene slike (CGI) bila je rijetkost, čak i u Hollywoodu.
“Većina rukovodilaca (u Sonyju) žestoko se protivila konzoli”, strahujući za ugled japanskog giganta kao proizvođača vrhunske elektronike, rekao je Kutaragi.
Ni japanski proizvođači igara isprva nisu pokazali interes jer je stvaranje 3D igara u stvarnom vremenu u to doba djelovalo “nezamislivo”.
Snimanje jednog filma CGI-jem tada je trajalo godinu ili dvije, a produkcija je koštala desetine miliona dolara, rekao je.
Kutaragi, tada zaposlenik Sonyja, to nije spriječilo.
“Željeli smo maksimalno iskoristiti tehnološki napredak u svrhu novog oblika zabave”, rekao je inženjer, rado se toga prisjećajući.
Njegova ambicija isplatila se: PlayStation 2 sa 160 miliona prodanih jedinica bila je najprodavanija igraća konzola na svijetu, a danas je u svojoj petoj generaciji.
Nintendova izdaja
Sony i Nintendo poznati su rivali, ali prije više od tri decenije sarađivali su na stvaranju CD-ROM čitača kompatibilnog sa konzolom Super Nintendo, koja je primala samo kasete.
Uz Nintendovo odobrenje, Sony je razvijao mašinu koja je mogla čitati i CD-ove i kasete, s radnim naslovom “Play Station”, što je bila prva upotreba imena koje je danas postalo poznato.
Međutim, prijateljstvo dvaju giganata završilo je dramatično.
Nekoliko sati nakon što je Sony predstavio svoj novi projekt na sajmu u Las Vegasu 1991. godine, Nintendo se predomislio zbog Sonyjevih prava nad igrama i odlučio se udružiti sa nizozemskim Philipsom.
Potez se smatrao izdajom i poniženjem za Sony, a svi ti projekti u usponu nisu se ostvarili.
“Novine su tada pisale da je to loše za nas”, rekao je Kutaragi. “Ali bilo je neizbježno da Sony i Nintendo krenu različitim putem jer su naši pristupi bili potpuno različiti.”
Nintendu su “video igre bile samo igračke koje nemaju nikakve veze sa tehnologijom”, dodao je.
Bez tog razilaženja, PlayStation kakav poznajemo “nikad ne bi ugledao svjetlo dana”.
Predviđanja u vezi sa umjetnom inteligencijom
U trenutku kada je Sony u Japanu lansirao svoj PlayStation i CD igre 1994. godine, a u zapadnim zemljama nekoliko mjeseci kasnije, Nintendo je bio lider u prodaji konzola.
Zato je Sony za razvoj novog modela distribucije iskoristio svoje iskustvo iz muzičke industrije, prodajući PS u trgovinama elektronike, umjesto u trgovinama igračaka.
Kutaragi je kasnije postao potpredsjednik uprave Sonyja, da bi 2007. godine napustio kompaniju, nakon lansiranja PlayStationa 3, koji je u početku imao problema s komercijalizacijom.
Budućnost tržišta konzola sada je neizvjesnija jer „igranje u oblaku“ sve više raste u popularnosti. Kutaragi je to predvidio godinama unaprijed, zajedno s mobilnim igranjem.
“Često bih razmišljao o budućnosti tehnologije, kroz 10 ili 20 godina, kako bih predvidio nove trendove”, rekao je, iako je “mnogim ljudima bilo teško razumjeti to”.
Ovaj inženjer sada vodi startup koji se bavi robotikom i umjetnom inteligencijom te predaje na japanskom univerzitetu.
“Ulazimo u svijet u kojem se sve može izračunati računarima uz pomoć umjetne inteligencije”, rekao je Kutaragi.
Na primjer, interaktivni servis pokretan generativnom umjetnom inteligencijom ChatGPT “omogućen je jer je jezik postao izračunljiv”, a slična se tehnologija koristi u raznim sektorima poput medicine, muzike i vizualnih umjetnosti.
“Zamislite da se vrijeme i prostor, također, mogu izračunati”, dodao je Kutaragi.
“Za sada je to mogućnost ograničena na svijet video igara, ali zamislite kad bismo se mogli odmah preseliti na bilo koje mjesto”, kaže on.
“Ono što je nekada bila naučna fantastika moglo bi postati stvarnost”, zaključuje japanski vizionar.
Izvor: Al Jazeera Balkans