Cijene nafte u petak su se spustile, ali su i dalje na putu ka snažnom sedmičnom rastu, dok tržišta pažljivo prate posljedice novih sukoba između SAD-a i Irana i stanje pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz.
Brent je tokom petka pao ispod 95 dolara za barel, dok se američki WTI zadržao iznad 90 dolara. I pored dnevnog pada, oba ključna referentna tipa nafte sedmicu završavaju sa značajnim dobicima. Brent je tokom sedmice porastao više od šest odsto, dok je WTI zabilježio još snažniji rast.
Glavni razlog za pritisak na cijene ostaju geopolitički rizici. Obnovljeni sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana povećali su strahovanja da bi snabdijevanje energentima sa Bliskog istoka moglo biti dodatno ugroženo.
Posebnu pažnju privlači Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa. Podaci o pomorskom saobraćaju pokazuju da je kroz moreuz u četvrtak prošlo svega četiri broda za prevoz robe, što je znatno manje od desetodnevnog prosjeka od oko 15 brodova. U te podatke, međutim, nijesu uključeni brodovi koji su isključili svoje AIS transpondere, pa stvarni obim saobraćaja može biti veći.
Tržište istovremeno pokušava da procijeni koliko je nafte ipak moguće izvesti iz regiona. Američki sekretar za energetiku Chris Wright saopštio je ove sedmice da je u ponedjeljak kroz Hormuški moreuz prošlo oko 17 miliona barela sirove nafte, što predstavlja značajan oporavak u odnosu na period najvećih poremećaja.
Dodatni problem predstavlja stanje na tržištu dizela. Prosječne cijene dizela u Sjedinjenim Državama dostigle su rekordne nivoe, pod uticajem poremećaja izazvanih sukobima na Bliskom istoku, ali i ukrajinskim napadima na ruske rafinerije.
Rast cijena nafte i naročito snažno poskupljenje goriva predstavljaju rizik za svjetsku ekonomiju. Skuplji energenti povećavaju troškove transporta i proizvodnje, dodatno pritiskaju inflaciju i mogu uticati na odluke centralnih banaka i cijenu zaduživanja.
Investitori zato pokušavaju da procijene da li će posljednja eskalacija ostati kratkotrajna ili bi mogla prerasti u dugotrajniji problem za globalno snabdijevanje energentima. Za tržište nafte ključna će biti situacija u Hormuškom moreuzu, ali i sposobnost proizvođača iz regiona da nastave izvoz uprkos bezbjednosnim rizicima.
Uprkos visokoj volatilnosti, dio analitičara smatra da bi stvarni obim poremećaja u snabdijevanju mogao biti manji nego što trenutni geopolitički rizik sugeriše. Tržište tako ostaje rastrzano između straha od šireg prekida isporuka i činjenice da određene količine nafte i dalje pronalaze put do kupaca.
Za sada je izvjesno samo da je naftno tržište ponovo ušlo u zonu pojačane neizvjesnosti. Svaki novi vojni potez u regionu, posebno ako bi ugrozio prolaz kroz Hormuški moreuz, mogao bi brzo promijeniti odnos ponude i potražnje i ponovo pogurati cijene prema 100 dolara za barel.
ETOportal/redakcija
