Na izborima za Kongres SAD odlučuje se o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, 35 mjesta u Senatu i guvernerima u 36 saveznih država. Republikanci brane tijesnu većinu u oba doma.
Američki birači danas izlaze na međuizbore na kojima će odlučivati o sastavu Predstavničkog doma Kongresa, 35 mjesta u Senatu i guvernerima u 36 saveznih država. Glasanje predstavlja važan test za administraciju predsjednika Donalda Trampa, jer bi eventualna promjena odnosa snaga u Kongresu mogla značajno da utiče na sprovođenje njegove politike tokom preostale dvije godine mandata. Republikanci trenutno imaju tijesnu većinu u oba doma. U Predstavničkom domu raspolažu sa 218 mjesta prema 214 demokratskih, uz jednog nezavisnog poslanika koji se priklanja republikancima i dva upražnjena mjesta, dok u Senatu imaju odnos snaga 53 prema 47. Na izborima se bira svih 435 članova Predstavničkog doma, dok će se za 35 senatorskih mjesta voditi borba u 33 redovna i dva vanredna izborna nadmetanja. Vanredni izbori raspisani su na Floridi i u Ohaju, nakon što su ta mjesta ostala upražnjena odlaskom Marka Rubija na funkciju državnog sekretara i Džej Di Vensa na mjesto potpredsjednika SAD.
Republikanci na ovim izborima brane 22 senatorska mjesta, dok demokrate nastoje da zadrže svojih 13 i osvoje dodatna četiri kako bi preuzele kontrolu nad gornjim domom Kongresa. Među državama čiji bi rezultati mogli da budu presudni izdvajaju se Aljaska, Ajova, Kanzas, Mejn, Mičigen, Ohajo i Teksas. Iako pojedina istraživanja ukazuju na mogućnost demokratskih pobjeda u dijelu tih saveznih država, ankete ne predstavljaju pouzdan pokazatelj konačnog ishoda, posebno u tijesnim trkama. Eventualni uspjeh demokrata u državama u kojima tradicionalno imaju slabiju podršku imao bi dodatnu političku težinu, ali će konačan odnos snaga zavisiti i od rezultata u drugim izbornim jedinicama. Pored kontrole Kongresa, birači će odlučivati i o 36 guvernerskih pozicija, čime će izborni ishod uticati na politički odnos snaga ne samo na saveznom već i na nivou pojedinačnih država.
Prema podacima Univerziteta na Floridi, više od 57 miliona građana već je glasalo prije izbornog dana, što je znatno više nego u istoj fazi međuizbora 2022. godine, kada je prijevremeno glasanje obuhvatilo oko 46 miliona birača. Povećano interesovanje za glasanje ukazuje na značaj koji obje stranke pridaju ovim izborima, ali samo po sebi ne govori kojoj bi političkoj opciji moglo da donese prednost. Ishod glasanja odrediće ko će u narednom periodu kontrolisati zakonodavnu agendu, budžetske odluke, kongresne istrage i potvrđivanje pojedinih predsjedničkih imenovanja. Zbog toga se međuizbori smatraju jednim od najvažnijih političkih testova za Trampovu administraciju do predsjedničkih izbora 2028. godine.
ETOportal / V.M.
