Hiljade mladih u više od 30 njemačkih gradova protestovale su protiv obaveznog vojnog roka, rasta troškova života i nedovoljnih ulaganja u obrazovanje. Iza masovnih okupljanja krije se šire nezadovoljstvo generacije koja traži pravo da odlučuje o sopstvenoj budućnosti.
Njemačka se 31. oktobra suočila sa masovnim protestima mladih koji su, pod okriljem inicijative „Gen Z regelt“, organizovani u više od 30 gradova. Od Berlina i Hamburga do Frankfurta, Kelna i Minhena, pripadnici Generacije Z izašli su na ulice sa jasnom porukom: ne žele da njihova budućnost bude određivana bez njihovog učešća.
Jedna od najupečatljivijih poruka protesta bila je: „Nećemo ginuti u vašim ratovima“, kojom su mladi izrazili protivljenje mogućem povratku obaveznog služenja vojnog roka i sve izraženijoj militarizaciji njemačkog društva.
Prema podacima organizatora, protestima se odazvalo oko 120.000 ljudi. Pokret je, oslanjajući se prvenstveno na društvene mreže, uspio da mobiliše veliki broj mladih bez klasične stranačke infrastrukture, što ukazuje na rastući potencijal generacijski organizovanog građanskog aktivizma.
Protiv vojnog roka, ali i sve skupljeg života
Protivljenje obaveznom vojnom roku jedan je od glavnih razloga okupljanja. Dok njemačke vlasti razmatraju jačanje odbrambenih kapaciteta i pitanje vojne obaveze ponovo postaje dio političke rasprave, mladi upozoravaju da ne žele da država odlučuje o njihovim životima bez njihovog pristanka.
Međutim, protesti nijesu usmjereni samo protiv vojne službe. Demonstranti traže veća ulaganja u obrazovanje i škole, dostupniju psihoterapijsku pomoć, snažniju socijalnu zaštitu, pravednije uslove života i konkretnije mjere za zaštitu klime. Posebno ukazuju na rast troškova stanovanja i svakodnevnog života, nedostatak perspektive za mlade i sve teže uslove za osamostaljivanje. Njihov zahtjev je da država više ulaže u obrazovanje, mentalno zdravlje i socijalnu sigurnost, umjesto da potrebe mladih ostaju u drugom planu.
Proteste obilježili i incidenti
Dok su dnevna okupljanja uglavnom protekla mirno, u večernjim satima u pojedinim gradovima došlo je do sukoba sa policijom, oštećenja imovine i privođenja.
Najozbiljniji incidenti zabilježeni su u Frankfurtu, Berlinu i Hamburgu, gdje su prijavljeni napadi na policijske službenike, razbijanje izloga i upotreba pirotehničkih sredstava. U pojedinim intervencijama policija je koristila i vodene topove.
Ipak, incidente ne treba poistovjećivati sa ukupnim karakterom protesta niti ih pripisivati svim učesnicima. Osnovna poruka organizovanog pokreta bila je usmjerena na političke i socijalne zahtjeve, a ne na nasilje.
Generacija koja traži pravo glasa o svojoj budućnosti
Protesti „Gen Z regelt“ otvorili su mnogo šire pitanje od samog vojnog roka, pitanje odnosa države prema generaciji koja se suočava sa ekonomskom nesigurnošću, klimatskim izazovima i neizvjesnom budućnošću.
Mladi poručuju da ne žele da budu samo oni koji će snositi posljedice političkih odluka, već i oni koji će učestvovati u njihovom donošenju. Najavili su nastavak aktivnosti, kao i učešće u širem evropskom omladinskom protestu planiranom za 20. novembar.
Da li će se ovaj talas nezadovoljstva pretvoriti u dugoročan politički pokret, tek će se vidjeti. Ali poruka koju su mladi poslali njemačkim vlastima teško se može ignorisati jer generacija koja treba da nosi budućnost zemlje ne pristaje da o toj budućnosti odlučuju drugi, a posebno ne da cijenu tuđih političkih odluka plaća sopstvenim životima.
Izvor : ZDF
ETOportal / V.M.
