Rast cijena mogao bi se zadržati duže nego što se očekivalo, dok skuplji energenti povećavaju pritisak na svjetsku ekonomiju. Iako se privredna aktivnost pokazuje otpornijom od ranijih prognoza, ekonomisti sve više upozoravaju na mogućnost da se inflacija proširi i na sektore koji nijesu direktno povezani sa energijom.
Prema oktobarskoj anketi agencije Reuters, sprovedenoj među više od 500 ekonomista, prognoze inflacije za narednu godinu povećane su u 31 od 50 obuhvaćenih ekonomija. Istovremeno, procjene privrednog rasta poboljšane su za 23 zemlje, što ukazuje na mogućnost da rast cijena ostane izražen uprkos relativno stabilnoj globalnoj ekonomskoj aktivnosti.
Skuplja nafta povećava troškove
Jedan od ključnih faktora koji utiču na inflatorna očekivanja jeste rast cijena nafte, povezan sa sukobima na Bliskom istoku. Prema dostavljenim podacima iz ankete, cijena sirove nafte zadržala se iznad 100 dolara po barelu od 7. oktobra, dok je prethodne sedmice premašila 117 dolara, dostigavši najviši nivo u posljednjih šest mjeseci.
Skuplja nafta direktno utiče na troškove goriva, ali se posljedice mogu osjetiti i u proizvodnji, poljoprivredi, transportu i distribuciji robe. Kada kompanijama porastu troškovi poslovanja, dio tog tereta često se prenosi na krajnje potrošače kroz više cijene proizvoda i usluga.
Upravo zbog toga ekonomisti strahuju da bi poskupljenje energenata moglo podstaći širi rast cijena, umjesto da ostane ograničeno na tržište nafte i goriva.
Inflatorni pritisci u razvijenim i velikim ekonomijama
Rezultati ankete pokazuju da su prognoze inflacije za narednu godinu povećane u 15 od 21 razvijene ekonomije obuhvaćene istraživanjem.
U prethodna tri kvartalna istraživanja medijalne prognoze inflacije za narednu godinu porasle su ukupno za 0,7 procentnih poena u Velikoj Britaniji, 0,5 procentnih poena u eurozoni i 0,2 procentna poena u Sjedinjenim Američkim Državama.
Povećane su i procjene za Indiju, za 0,4 procentna poena, kao i za Brazil, za 0,5 procentnih poena. Ovi podaci ukazuju na to da zabrinutost zbog inflacije nije ograničena na jednu regiju, već je prisutna u različitim djelovima svjetske ekonomije.
Privredni rast ostaje relativno stabilan
Uprkos rastu inflatornih rizika, ekonomisti očekuju da će svjetska privreda ove godine porasti tri odsto, a naredne 3,2 odsto. To je nešto više od prethodnih procjena iz jula, kada je očekivan rast od 2,9 odsto u ovoj i 3,1 odsto u narednoj godini.
Ipak, prognoza rasta za narednu godinu ostaje ispod procjene Međunarodnog monetarnog fonda, koji očekuje rast od 3,4 odsto.
Za ekonomiju Sjedinjenih Američkih Država predviđa se rast od 2,3 odsto ove i 2,1 odsto naredne godine. Među faktorima koji podržavaju privrednu aktivnost ističu se velika ulaganja u vještačku inteligenciju.
Takva kretanja pokazuju da otpornost privrede i inflacija mogu postojati istovremeno. Međutim, dugotrajniji rast cijena energenata mogao bi promijeniti očekivanja kompanija i potrošača, ali i otežati planiranje troškova u narednom periodu.
Centralne banke pred novim izazovom
Ukoliko se poskupljenje energenata prenese na širi spektar proizvoda i usluga, centralne banke mogle bi se suočiti sa potrebom za novim povećanjem kamatnih stopa ili dužim zadržavanjem postojećih, restriktivnih nivoa.
Već sada rast prinosa na obveznice na svjetskim tržištima doprinosi pooštravanju finansijskih uslova. Skuplje zaduživanje može otežati poslovanje kompanijama, smanjiti spremnost na investicije i povećati troškove kredita za građane.
Za domaćinstva, najveća briga ostaje očuvanje kupovne moći. Čak i kada inflacija usporava, to ne znači da se cijene vraćaju na raniji nivo, već da rastu sporijim tempom.
Dalja kretanja zavisiće od cijena nafte i drugih energenata, razvoja sukoba na Bliskom istoku i odluka centralnih banaka. Ako se pritisci nastave, inflacija bi mogla ostati jedan od ključnih ekonomskih izazova i tokom naredne godine.
ETOportal/redakcija
