Birači u Kaliforniji odbacili su prijedlog za uvođenje jednokratnog poreza od pet odsto na imovinu stanovnika čije bogatstvo premašuje milijardu dolara. Inicijativa, poznata kao Prop. 40, trebalo je da obezbijedi dodatni novac za zdravstveni sistem, obrazovanje i pomoć ugroženim građanima, ali je naišla na snažan otpor dijela političke i poslovne elite.
Prema rezultatima koje je objavio Associated Press, protiv uvođenja poreza glasalo je oko 52,8 odsto birača, dok je podršku inicijativi dalo 47,2 odsto. Ishod je potvrđen 9. novembra, nakon nekoliko dana prebrojavanja glasova pristiglih poštom.
Da je prijedlog usvojen, Kalifornija bi postala prva američka savezna država koja bi uvela ovakav jednokratni porez na bogatstvo milijardera.
Kako je trebalo da funkcioniše porez?
Prijedlog 40 predviđao je jednokratni namet od pet odsto na imovinu pojedinaca čija neto vrijednost prelazi milijardu dolara, a koji su bili stanovnici Kalifornije na početku 2026. godine.
Prema planu koji su predstavili zagovornici inicijative, najveći dio prikupljenog novca, odnosno 90 odsto, bio bi usmjeren u zdravstveni sistem. Preostalih deset odsto bilo bi namijenjeno obrazovanju i programima pomoći u oblasti prehrambene sigurnosti.
Organizacije koje su podržavale prijedlog procjenjivale su da bi porez mogao donijeti oko 100 milijardi dolara tokom pet godina. Taj novac trebalo je da pomogne u ublažavanju posljedica smanjenja federalnog finansiranja zdravstvenih programa.
Inicijativu je predvodio sindikat zdravstvenih radnika SEIU United Healthcare Workers West, uz podršku pojedinih progresivnih političara i organizacija. Među najpoznatijim zagovornicima bili su američki senator Berni Sanders i kongresmen Ro Kana.
Snažan otpor tehnoloških milijardera
Prijedlog je izazvao žestoku reakciju dijela najbogatijih stanovnika Kalifornije, posebno u tehnološkom sektoru.
Protivnici su upozoravali da bi uvođenje poreza moglo podstaći milijardere i velike kompanije da napuste saveznu državu, što bi dugoročno moglo ugroziti radna mjesta, investicije i budžetske prihode.
Među najistaknutijim protivnicima bio je suosnivač Gugla Sergej Brin, koji je izdvojio više od 100 miliona dolara za političku kampanju protiv inicijative. Prema izvještajima američkih medija, organizacija Building a Better California, koja je predvodila kampanju protiv poreza, prikupila je više od 333 miliona dolara.
Prema podacima koje je objavio CalMatters, ukupni doprinosi bogatih protivnika inicijative dostigli su oko 378 miliona dolara. Kampanja koja je podržavala porez raspolagala je znatno manjim sredstvima.
Protiv prijedloga se izjasnio i guverner Kalifornije Gejvin Njusom, uz obrazloženje da bi takav porez mogao dugoročno nanijeti štetu državnoj ekonomiji i prihodima budžeta.
Politička podjela oko pitanja bogatstva
Rasprava o Prop. 40 pokazala je da ni unutar Demokratske stranke ne postoji jedinstven stav o tome kako oporezovati najbogatije.
Zagovornici su tvrdili da je neprihvatljivo da se od običnih građana očekuje da snose posljedice smanjenja javnih izdvajanja, dok pojedinci sa milijardama dolara imovine imaju mogućnost da učestvuju u finansiranju zdravstvenog sistema i drugih javnih usluga.
Protivnici su, s druge strane, upozoravali da jednokratni porez ne rješava dugoročne budžetske probleme i da bi mogao izazvati odlazak kapitala iz države. Dodatnu zabrinutost izazivala je činjenica da se veliki dio bogatstva milijardera nalazi u akcijama, poslovnim udjelima i drugim ulaganjima, a ne u novcu koji neposredno imaju na raspolaganju.
Rezultati glasanja pokazali su i razlike među generacijama. Prema anketi birača koju je prenio AP, većina mlađih od 30 godina podržala je inicijativu, dok je približno sedam od deset birača starijih od 65 godina glasalo protiv nje.
Debata se ne završava u Kaliforniji
Poraz inicijative ne znači da je pitanje oporezivanja milijardera skinuto sa dnevnog reda američke politike.
Predstavnici sindikata koji su podržali Prop. 40 najavili su da bi sličan prijedlog mogli ponovo kandidovati 2028. godine ukoliko vlasti Kalifornije ne pronađu drugo rješenje za finansiranje zdravstvenog sistema.
Berni Sanders i Ro Kana istovremeno zagovaraju i uvođenje sličnog poreza na federalnom nivou, što bi otvorilo pitanje oporezivanja najbogatijih Amerikanaca širom zemlje, a ne samo u jednoj saveznoj državi.
Ishod glasanja u Kaliforniji tako je postao mnogo više od odbacivanja jednog poreskog prijedloga. Pokazao je koliko je teško sprovesti ideju da najbogatiji građani preuzmu veći dio tereta finansiranja javnih usluga, posebno kada se takvoj inicijativi suprotstave moćni poslovni interesi i veliki novac.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste kako će američke vlasti obezbijediti novac za zdravstvo i druge javne programe u trenutku kada se smanjuje federalna podrška, a rasprava o rastućoj ekonomskoj nejednakosti postaje sve značajnija.
ETOportal
