AI bi u Njemačkoj mogao ukinuti 800.000 radnih mjesta za 15 godina. Šta ove promjene znače za Crnu Goru, turizam, administraciju i zaposlene?
Procjena predsjednice njemačke Savezne agencije za zapošljavanje Andree Nahles da bi u narednih 15 godina u Njemačkoj moglo nestati oko 800.000 radnih mjesta zbog razvoja vještačke inteligencije, uz istovremeno otvaranje približno istog broja novih, upozorava na duboku promjenu strukture tržišta rada. Najveći pritisak očekuje se u poslovima koji podrazumijevaju obradu podataka, administraciju, analitiku i pojedine uslužne djelatnosti, dok bi zanimanja koja zahtijevaju neposredan ljudski rad, praktične vještine i zanatsko znanje mogla biti otpornija. Međutim, to ne znači da će radnici koji izgube posao automatski dobiti novi: promijeniće se potrebne kvalifikacije, a prilagođavanje obrazovanja i prekvalifikacija postaće jedan od ključnih ekonomskih izazova. Ova procjena nije samo njemačka tema. Prema analizi Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Crna Gora nema posebnu nacionalnu procjenu obima gubitka radnih mjesta usljed vještačke inteligencije, ali će biti izložena istim globalnim promjenama. Posebno je značajan podatak da je manje od osam odsto crnogorskih preduzeća koristilo AI tehnologije tokom 2024. godine, dok je 63 odsto poslodavaca ranije navelo da ne preduzima konkretne mjere za unapređenje digitalnih vještina zaposlenih.
Crna Gora bi, prema tome, mogla osjetiti posljedice tehnološke transformacije u administraciji, bankarstvu, trgovini, računovodstvu, medijima i turizmu, posebno u poslovima koji se zasnivaju na ponavljajućim zadacima i obradi informacija. Turizam, kao jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti, već ima prostor za primjenu vještačke inteligencije u rezervacijama, komunikaciji sa gostima, upravljanju cijenama i organizaciji poslovanja, ali to istovremeno otvara pitanje budućnosti pojedinih radnih mjesta. Procjena je da za Crnu Goru najveći rizik nije neposredni masovni nestanak zaposlenih, već mogućnost da tehnološke promjene budu brže od sposobnosti obrazovnog sistema, institucija i privrede da pripreme radnike za nova zanimanja. Zato bi država, obrazovne ustanove i poslodavci morali zajednički da razvijaju programe digitalnog obrazovanja, prekvalifikacija i praktične primjene AI tehnologija. U suprotnom, vještačka inteligencija mogla bi dodatno produbiti postojeći jaz između zaposlenih koji posjeduju digitalne vještine i onih koji nemaju mogućnost da ih steknu. Njemačka prognoza ne može se prenijeti na Crnu Goru u istim brojkama, ali upozorenje je primjenjivo: budućnost tržišta rada neće zavisiti samo od toga koliko će novih tehnologija biti uvedeno, već i od toga koliko će ljudi biti osposobljeno da sa njima rade.
Izvor : Handelsblatt – Nahles / Deutsche Welle / OECD
ETOportal / V.M.
