Dugogodišnje rasprave o tome da li su za očuvanje zdravlja srca važnije dijete sa malo ugljenih hidrata ili dijete sa smanjenim unosom masti mogle bi dobiti novi epilog. Najnovije istraživanje naučnika sa Univerziteta Harvard pokazuje da ključ zaštite kardiovaskularnog zdravlja nije prvenstveno u izbacivanju određenih grupa namirnica, već u kvalitetu hrane koja se svakodnevno konzumira.
Rezultati studije, objavljene početkom ove godine, ukazuju da zdrava ishrana ne treba da bude fokusirana isključivo na ograničavanje ugljenih hidrata, masti ili kalorija, već na izbor nutritivno vrijednih namirnica koje doprinose pravilnom funkcionisanju organizma i očuvanju zdravlja srca.
Kvalitet namirnica presudan za zdravlje srca
Istraživanje, koje su predvodili stručnjaci za javno zdravlje sa Harvarda, obuhvatilo je gotovo 200.000 muškaraca i žena u Sjedinjenim Američkim Državama, praćenih tokom gotovo tri decenije.
Analiza je pokazala da nisu sve dijete sa niskim udjelom ugljenih hidrata ili masti jednako korisne. Presudnu ulogu imao je kvalitet namirnica koje su ispitanici unosili, a ne sama količina pojedinih makronutrijenata.
Prema rezultatima studije, ishrana bogata prerađenom hranom, zasićenim mastima i prekomjernim unosom pojedinih životinjskih proizvoda ne pruža značajne koristi za zdravlje srca, čak ni kada formalno zadovoljava kriterijume dijete sa malo ugljenih hidrata ili masti.
Sa druge strane, režimi ishrane zasnovani na povrću, voću, integralnim žitaricama, zdravim mastima i kvalitetnim izvorima proteina povezani su sa boljim pokazateljima kardiovaskularnog zdravlja.
Bolji holesterol i manji rizik od srčanih oboljenja
Vodeći autor istraživanja, epidemiolog dr Žijuan Vu, istakao je da rezultati jasno pokazuju kako samo smanjenje ugljenih hidrata ili masti nije dovoljno za postizanje zdravstvenih koristi.
„Naši nalazi pokazuju da je mnogo važnije kakvu hranu biramo nego samo koliko ugljenih hidrata ili masti unosimo. Fokusiranje isključivo na sastav hranljivih materija, bez obraćanja pažnje na kvalitet hrane, možda neće donijeti očekivane zdravstvene rezultate“, naveo je Vu.
Kod ispitanika koji su konzumirali raznovrsnu i nutritivno bogatu hranu zabilježeni su viši nivoi HDL, odnosno „dobrog“ holesterola, niže vrijednosti triglicerida i markera upalnih procesa, kao i značajno manji rizik od razvoja koronarne bolesti srca, jednog od vodećih uzroka srčanog udara u svijetu.
Fleksibilniji pristup zdravoj ishrani
Autori studije smatraju da rezultati pružaju dodatne dokaze da različiti obrasci zdrave ishrane mogu imati slične pozitivne efekte na kardiovaskularni sistem ukoliko se zasnivaju na kvalitetnim namirnicama.
Takav pristup, navode istraživači, omogućava veću fleksibilnost u izboru načina ishrane, prilagođenog individualnim navikama, potrebama i životnom stilu, bez potrebe za strogim restrikcijama koje često otežavaju dugoročno pridržavanje dijete.
Sve više dokaza u korist prirodne i manje prerađene hrane
Iako se studija zasniva na podacima koje su učesnici sami prijavljivali, a većinu ispitanika činili su zdravstveni radnici sa izraženijom zdravstvenom sviješću od prosjeka populacije, istraživači ističu da posebnu vrijednost predstavlja izuzetno dug period praćenja, koji obuhvata više od 5,2 miliona osoba.
Zaključci ove studije nadovezuju se na rastući broj naučnih dokaza koji potvrđuju da je za očuvanje opšteg i kardiovaskularnog zdravlja najvažnije smanjiti unos visoko prerađene hrane, a povećati zastupljenost povrća, voća, integralnih žitarica i drugih nutritivno vrijednih namirnica.
Stručnjaci poručuju da stroge dijete zasnovane isključivo na brojanju kalorija, ugljenih hidrata ili masti nijesu nužno najbolji put ka zdravijem srcu. Mnogo važniji faktor, zaključuju, jeste kvalitet svakodnevnih izbora na tanjiru.
