Islanđani će 29. avgusta odlučivati da li njihova zemlja treba da obnovi pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Iako referendum ne znači neposredan ulazak u EU, njegovo održavanje dolazi u trenutku kada se mijenja geopolitička slika sjevernog Atlantika, pa rasprava o evropskoj budućnosti Islanda dobija i novu sigurnosnu dimenziju.
Island je član NATO-a, dio Evropskog ekonomskog prostora i Šengena, ali nije članica Evropske unije. Sa evropskim tržištem već je snažno povezan, zbog čega se uoči glasanja vodi rasprava o tome šta bi punopravno članstvo donijelo, a šta bi zemlja njime mogla izgubiti.
Jedan od najosjetljivijih argumenata tiče se suvereniteta i ribarstva. Kontrola nad sopstvenim morskim resursima za Island nije samo ekonomsko pitanje već i dio nacionalnog identiteta. Upravo zato protivnici nastavka pregovora strahuju da bi članstvo u EU moglo ograničiti kontrolu nad ribarstvom kroz zajedničku evropsku politiku u toj oblasti.
Zagovornici nastavka pregovora, sa druge strane, smatraju da bi bliža integracija sa EU mogla donijeti ekonomsku i političku stabilnost. Posebno ističu nestabilnost islandske krune i visoku inflaciju, dok bi članstvo otvorilo i pitanje eventualnog prelaska na euro.
U međuvremenu, promijenila se i bezbjednosna situacija u sjevernom Atlantiku. Rat u Ukrajini, povećana ruska aktivnost u sjevernim vodama i američki pritisak oko Grenlanda dodatno su podigli pitanje položaja Islanda u novom geopolitičkom okruženju.
Ipak, za mnoge Islanđane upravo je pitanje koliko bi članstvo uticalo na njihovu samostalnost važnije od geopolitičkih promjena. Zemlja je još 2009. podnijela zahtjev za članstvo, a pregovori su vođeni od 2010. do 2013. godine, prije nego što su obustavljeni.
Danas je javnost podijeljena. Ankete iz avgusta pokazuju malu prednost zagovornika nastavka pregovora, ali razlika je unutar ili blizu statističke greške. Zato se ishod ne može unaprijed prognozirati.
I upravo je to suština predstojećeg referenduma: Islanđani ne odlučuju još hoće li postati članica EU, već žele li ponovo otvoriti pregovore. Ako odgovor bude „da“, slijedi dug proces u kojem bi se pregovaralo o ključnim pitanjima poput ribarstva, poljoprivrede, valute, energetike i finansijskih obaveza. Tek eventualni konačni sporazum bio bi predmet novog izjašnjavanja građana.
Zato će glasanje 29. avgusta biti manje odluka o trenutnom članstvu, a više odluka o tome da li Island želi ponovo razmotriti mjesto koje zauzima između Evrope, Sjevernog Atlantika i svojih tradicionalnih saveznika.
ETOportal
