Fast food je i uvijek će biti jedna od glavnih američkih razbibriga, gotovo pa jedan od najvažnijih kulturoloških izvoza. SAD je industriju brze hrane pretvorio u kulinarsko uporište koje je od tržišta vrijednog šest milijardi dolara 1970-ih naraslo do 200 milijardi dolara 2015. godine, a danas se godišnje proda više od 50 milijardi hamburgera.
Brza hrana postala je sastavni dio američkog identiteta i stopila se s pop-kulturom. Ova spajanja američke kulture postala su jedan od najuspješnijih izvoznih proizvoda, širivši se kroz, između ostalog, Hollywood. Iako su prvi hamburgeri na velikom platnu prikazani još 1920-ih, pedesete su ih stavile u središte pažnje. U filmovima tog vremena hamburger nije bio samo brza hrana—postao je simbol američkog društva, kulture i načina života. Kako su se fast food lanci širili širom Amerike, hamburgeri su postali ikona potrošačkog društva, izražena jednoglasnosti i američkog prosperiteta.
Na kraju legendarnog filma How to Marry a Millionaire iz 1953. godine, hamburger se pojavljuje kao simbol jednostavnijeg života za glavne likove koje tumače Marilyn Monroe, Lauren Bacall i Betty Grable. Nakon što njihova tri lika cijeli film provedu tražeći bogatog muža, hamburger predstavlja povratak osnovnim vrijednostima i uživanju u jednostavnijim stvarima koje život nudi, nasuprot luksuzu i bogatstvu za kojima su tragale. U toj sceni hamburger simbolizuje prizemljenost i zadovoljstvo svakodnevnim trenucima.
U filmu It Started in Naples iz 1960. godine, Clark Gable uči lokalno stanovništvo kako jesti hamburger, što se smatra direktnim prikazom izvoza američke kulture kroz film.
Whopper – kralj burgera
Jedan od klasika fast fooda je Burger King, čija priča počinje 1954. godine u Jacksonvilleu na Floridi. Nakon posjeta originalnom restoranu braće McDonald u San Bernadinu, osnivači preteče Burger Kinga, Keith G. Cramer i njegov ujak Matthew Burns, otvaraju svoj prvi restoran opremljen s dva „Insta-stroja“. Njihov proizvodni model temeljio se na pećnicama naziva „Insta-Broiler“. Ova strategija se pokazala uspješnom, pa su franšizni partneri morali koristiti iste strojeve. Nakon što je prva kompanija, Insta-Burger King, naišla na finansijske probleme, dvojica franšizera iz Miamija, David Edgerton i James McLamore, preuzimaju firmu 1959. i odbacuju „Insta“ iz imena.
Whopper, zaštitni znak Burger Kinga, stvoren je 1957. godine. Na ideju za Whoppera, što u prevodu znači „nešto veliko“, McLamore je došao nakon što je primijetio uspjeh konkurentskog restorana u Gainesvilleu, koji je prodavao veći burger od njihovog, unatoč prljavštini i lošim uslovima. Veličina Whoppera postala je njegov glavni adut, a konkurentski lanci počeli su nuditi veće hamburgere tek početkom 1970-ih.
Whopper je od tada prošao kroz nekoliko reformulacija, a 1970-ih su na pecivo dodane sezamove sjemenke. Godine 1985. eksperimentiralo se i s kajzericom umjesto klasičnog peciva.
Novi, unaprijeđeni Whopper
Razvoj Whoppera nije stao. Uoči svog 70. rođendana, Burger King je predstavio poboljšanu recepturu, koja je stigla i u hrvatske restorane. U saradnji s fanovima Whoppera, Burger King je poboljšao ukus mesa, dok je temperatura serviranja sada između 55 i 60 stepeni. Nove metode serviranja garantuju kupcima svjež i vruć Whopper. Pecivo je mekše, a glazura sjajnija, dok je tekstura dvostruko sočnija. Time Whopper nudi dvostruko sočniji užitak pri svakom zalogaju.
Novi standard Whoppera uključuje i bezmesnu, plant-based verziju, koja se takođe poslužuje s novim glaziranim pecivom i svježim sastojcima. Kao i stari, novi Whopper može se prilagoditi željama kupaca, dodajući sir, dodatnu pljeskavicu ili povrće.
Zlatno doba hamburgera na filmu
Osamdesete i devedesete mogu se smatrati zlatnim dobom hamburgera u filmovima. Američki lanci tada počinju otvarati međunarodne lokacije, čime hamburger postaje prepoznatljiv simbol. U teen komediji Better Off Dead (1985) prikazana je nevjerovatna animirana scena s glinamacijskim hamburgerima koji plešu uz pjesmu „Everybody Wants Some“ grupe Van Halen. U filmu Stand By Me iz 1986. godine, scena u kojoj hamburger pada u logorsku vatru ostaje upečatljiva.
No, možda je ključna godina za hamburger na filmu bila 1994. Tada je izašao film Glup i gluplji, u kojem Harry i Lloyd slučajno ubiju jednog od negativaca s hrpom čili papričica u hamburgeru. Iste godine, fast food je bio jednako važan za Pakleni šund Quentina Tarantina koliko i aktovka s žutom žaruljom čiji enterijer nikada nismo vidjeli. U otvornoj sceni, Pumpkin i Honey Bunny prave metež u tipičnom američkom dineru, dok Vincent Vega i Mia Wallace raspravljaju o milkshakeu od pet dolara. Najznačajniji trenutak s fast foodom, možda i jedan od najvažnijih u filmskoj istoriji, je scena u kojoj Vince i Jules pokušavaju vratiti aktovku svog šefa. Napeta scena postaje zabavna kada Jules pokaže interes za hamburger jednog od prestravljenih tipova.
Hamburger je stariji od filma
No, hamburger, kao i ideja fast fooda, znatno su stariji od 1950-ih i američke pop-kulture. Ideja o brzoj i lako dostupnoj hrani koja se može „pojesti s nogu“ seže u doba antike. Restorani u raznim oblicima postojali su kroz cijelu ljudsku istoriju, prvotno namijenjeni onima koji su tražili topli obrok daleko od kuće. U antici su gostionice i taverne bila mjesta gdje su se putnici mogli skloniti uz toplu hranu. No, termopoliji, što možemo prevesti kao „mjesto gdje se prodaje (nešto) vruće“, pružali su topla jela spremna za konzumaciju odmah.
Tijekom 17. vijeka, taverne i kafane postaju sve popularnije, dok se ideja odlaska na obrok izvan kuće radi zabave počinje razvijati tek krajem 19. vijeka.
Paralelno, sredinom 19. vijeka, tokom revolucije poznate kao Proljeće naroda, mnogi Nijemci emigriraju u Ameriku, donoseći sa sobom svoje kulinarske tradicije. U tom razdoblju neki restorani počinju nuditi „sjeckani biftek na hamburški način“, rani oblik hamburgera. Negdje krajem 19. vijeka, sjeckana govedina počinje se posluživati između dvije polovine peciva. Iako istoričari nisu saglasni oko tačnog trenutka kada je ova tranzicija nastupila, sajamski štandovi i restorani uz ceste u Wisconsinu, Connecticutu, Ohiju, New Yorku i Teksasu smatraju se vjerovatnim mjestima nastanka hamburgera.
Izvor: Jutarnji.hr