Starenje je prirodan proces koji niko ne može zaustaviti, ali način na koji živimo može uticati na to kako ćemo kroz godine čuvati zdravlje, energiju i pokretljivost. Među navikama koje imaju važnu ulogu nalazi se i ishrana.
To ne znači da postoji namirnica koja može „izbrisati“ godine ili zaustaviti promjene na koži. Naučna istraživanja više govore o nečemu mnogo realnijem – kvalitetna i raznovrsna ishrana može pomoći organizmu da se lakše nosi sa procesima koji prate starenje i smanjiti rizik od brojnih hroničnih bolesti.
Nije riječ o jednoj namirnici
Kada se govori o hrani koja „usporava starenje“, često se izdvajaju borovnice, maslinovo ulje, orašasti plodovi ili neka druga popularna namirnica. Međutim, mnogo je važnije šta jedemo tokom dužeg perioda nego koliko često pojedemo jednu određenu „supernamirnicu“.
Upravo zbog toga pažnju istraživača privlači mediteranski način ishrane. On se zasniva na velikom udjelu povrća i voća, mahunarki, integralnih žitarica, orašastih plodova i maslinovog ulja, uz umjeren unos ribe, mliječnih proizvoda i mesa. Takav obrazac ishrane povezuje se sa boljim zdravljem srca i krvnih sudova, manjim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti i zdravijim starenjem.
Zašto su povrće i voće važni?
Voće i povrće sadrže vitamine, minerale, vlakna i različite biljne spojeve. Dio tih spojeva povezuje se sa procesima koji utiču na oksidativni stres i upalne reakcije u organizmu.
To ne znači da jedna jabuka ili šaka borovnica djeluju kao lijek protiv starenja. Korist dolazi iz ukupnog obrasca ishrane u kojem se različite namirnice međusobno dopunjuju. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje raznovrsnu ishranu sa dovoljno povrća, voća, mahunarki i integralnih žitarica, uz ograničavanje hrane bogate nezdravim mastima, slobodnim šećerima i solju.
Važni su i mišići, ne samo godine na licu
Zdravo starenje nije samo pitanje izgleda. Sa godinama postaje posebno važno očuvati mišićnu masu, snagu i sposobnost kretanja.
Zato kvalitetna ishrana treba da obezbijedi i dovoljno proteina kroz raznovrsne izvore hrane, uz fizičku aktivnost prilagođenu godinama i zdravstvenom stanju. WHO navodi da kvalitet ishrane i nivo fizičke aktivnosti u starijem dobu imaju važnu ulogu u zdravlju, funkcionalnosti, pokretljivosti i samostalnosti.
Ne postoji „anti-ageing“ jelovnik
Možda je najvažnija poruka upravo ona najjednostavnija: ne postoji jelovnik koji može zaustaviti biološki sat.
Postoje, međutim, navike koje mogu pomoći da duže ostanemo zdravi. Više povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica i orašastih plodova, kvalitetne masti poput maslinovog ulja, dovoljno proteina, manje ultra-prerađene hrane i umjerenost mnogo su važniji od potrage za jednom namirnicom koja obećava čudo.
I još nešto – zdravo starenje ne počinje kada se pojave prve bore. Ono je rezultat navika koje se grade godinama.
Ne možemo zaustaviti vrijeme, ali možemo uticati na to kako ćemo ga dočekati.
ETOportal
