Kardiovaskularne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti i morbiditeta u Crnoj Gori, a nezdrav način života, kao što su pušenje, nepravilna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i konzumiranje alkohola, značajno povećava rizik. Dodatni faktori uključuju visok krvni pritisak, povišene masnoće u krvi i dijabetes.
Razlike u simptomima kod muškaraca i žena
Muškarci: najčešće doživljavaju tipične simptome predinfarkta i srčanog udara kroz intenzivan bol ili pritisak u prsima koji se može širiti u ruke, ramena, leđa ili čeljust.
Žene: simptomi su često atipični i uključuju pojačani umor, zaduhu, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu, omaglicu i preznojavanje. Bol u prsima može biti nejasan, osjećaj pritiska, stiskanja ili nelagodnosti.
Prepoznavanje i pravovremena reakcija
Liječnici i hitne službe moraju obratiti posebnu pažnju na sve navedene simptome, naročito kod osoba sa faktorima rizika:
- starija životna dob,
- muški spol (veći rizik od koronarne bolesti),
- pozitivna porodična anamneza na iznenadnu srčanu smrt,
- visok krvni pritisak, povišene masnoće, dijabetes, pušenje, gojaznost.
Pravovremena dijagnostika uključuje magnetnu rezonancu, dok EKG i ultrazvuk srca mogu pomoći u potvrđivanju stanja.
Statistika i rizici
- Neprepoznati infarkt učestaliji je kod žena – oko 30% u poređenju sa 16% kod muškaraca.
- Kardiovaskularne bolesti kod žena se javljaju u kasnijoj životnoj dobi i često imaju lošiju prognozu.
- Muškarci su skloniji koronarnim oboljenjima srca, dok su kod žena češći moždani udari.
Hormonske razlike i zaštita
- Žene do menopauze imaju relativnu zaštitu od srčanih bolesti zbog kardioprotektivnog djelovanja estrogena.
- Muškarci, naročito sa višim nivoima testosterona, mogu imati povećan rizik za kardiovaskularne probleme.
Pravovremeno prepoznavanje predinfarktnog stanja, naročito kod žena sa atipičnim simptomima, ključ je za prevenciju teških posljedica i smrtnih ishoda. Edukacija stanovništva i svjesnost o ranim znakovima bolesti mogu spasiti život.
ETOportal / V.M.