U Crnoj Gori je tokom 2025. godine pravosnažno razveden 991 brak, pokazuju podaci Sekretarijata Sudskog savjeta dostavljeni Portalu RTCG. Od ukupnog broja razvoda, 663 su okončana sudskom odlukom, dok je 328 brakova razvedeno sporazumno.
U poređenju s prethodnom godinom, broj razvoda bilježi značajan rast. Naime, prema podacima Monstata, tokom 2024. godine pravosnažno je razvedeno 853 braka, što je tada predstavljalo rekordan broj od 2014. godine. Najnoviji podaci ukazuju da se trend rasta nastavlja, pa se u prosjeku u Crnoj Gori dnevno razvede više od dva braka.
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić za Portal RTCG ocjenjuje da porast broja razvoda predstavlja dio šireg društvenog trenda prisutnog u regionu i Evropi.
„Brak danas više nije egzistencijalna nužnost, već emotivni i lični izbor. Kada taj izbor prestane da zadovoljava osnovne psihološke potrebe, poput sigurnosti, bliskosti, poštovanja i podrške, ljudi su spremniji da preispitaju bračnu zajednicu“, ističe Stupar Đurišić.
Najčešći razlozi za razvod
Prema riječima psihološkinje, najčešći razlozi koje partneri navode prilikom razvoda su loša komunikacija, ćutanje, pasivna agresija i učestali konflikti, kao i emocionalno udaljavanje i osjećaj usamljenosti u braku.
Često su prisutni i neriješeni konflikti iz prošlosti, te različita očekivanja u vezi sa ulogama u braku, roditeljstvom i finansijama.
„Nevjera se često navodi kao razlog razvoda, ali je ona u velikom broju slučajeva samo simptom dubljih problema u partnerskom odnosu“, objašnjava Stupar Đurišić.
Dodatni faktori koji utiču na raspad bračnih zajednica su bolesti zavisnosti, poput alkohola, kocke i digitalnih zavisnosti, kao i nedostatak podrške i razumijevanja za lični razvoj partnera.
Parovi se lakše odlučuju na razvod
U odnosu na ranije decenije, parovi se danas, kako navodi psihološkinja, lakše odlučuju na razvod.
„To ne mora nužno biti negativno. Ranije su ljudi često ostajali u brakovima zbog društvenog pritiska, ekonomske zavisnosti i straha od osude okoline“, kaže Stupar Đurišić.
Savremena svijest o mentalnom zdravlju, ličnim granicama i pravu na kvalitetan život doprinijela je pomjeranju fokusa sa ideje „brak po svaku cijenu“ ka konceptu emocionalno zdravog odnosa. Problem, međutim, nastaje kada se razvod doživljava kao prvo, a ne kao posljednje rješenje.
Psihološkinja upozorava i da hronični stres, ekonomska nesigurnost i promjene u društvenim vrijednostima dodatno komplikuju partnerske odnose, jer se od savremenog partnera često očekuje da istovremeno bude emotivni oslonac, prijatelj, roditelj i uspješan profesionalac.
Razvod i djeca: najčešće greške roditelja
Razvod najteže pogađa djecu, koja ga, kako ističe Stupar Đurišić, doživljavaju emotivno, a ne racionalno.
„Djeca često razmišljaju šta su mogla učiniti da ‘poprave’ porodicu“, upozorava ona.
Najčešće greške roditelja su uvlačenje djece u konflikte, negativno govoranje o bivšem partneru pred djecom i korišćenje djece za lične interese.
„Djeci je najvažnije da osjete stabilnost, sigurnost i ljubav oba roditelja, čak i kada oni više ne žive zajedno“, naglašava psihološkinja.
Stručna pomoć kao prevencija
Kako bi se spriječio razvod, Stupar Đurišić savjetuje parovima da ne čekaju da njihov odnos postane emocionalno iscrpljen ili „mrtav“.
Stručnu pomoć, prema njenim riječima, treba potražiti kada se konflikti ponavljaju, komunikacija svede na kritiku ili ćutanje, ili kada jedan ili oba partnera razmišljaju o prekidu.
„Partnerska ili bračna terapija treba da se posmatra kao vid prevencije, a ne kao posljednji pokušaj“, poručuje psihološkinja, uz zaključak da je razvod ponekad najzdravije rješenje, ali da su u mnogim slučajevima problemi rješivi ukoliko se prepoznaju na vrijeme.
ETOportal