Vode istočnog Grenlanda postaju novo ljetnje stanište za hiljade kitova, a naučnici smatraju da je njihovo sve češće prisustvo direktno povezano sa povlačenjem morskog leda i zagrijavanjem mora.
Prema procjenama istraživača, tokom ljeta 2024. godine Grenlandsko more posjetilo je oko 4.000 grbavih, 6.000 perajastih i 6.000 malih kitova. Podaci su prikupljeni kombinacijom avionskog snimanja, satelitskog praćenja 15 kitova i informacija koje su prikupili inuitski lovci.
Posebno je upečatljiv porast broja grbavih kitova. Do 2006. godine istraživači ih na tom području nijesu registrovali. Već 2007. godine zabilježeno ih je sedam, dok je 2024. godine tokom posmatranja evidentirano čak 150.
Povlačenje morskog leda otvorilo je kitovima područja koja su im ranije bila praktično nedostupna. Istovremeno, promjene temperature mora utiču i na kretanje ribe i krila, odnosno osnovnih izvora hrane za mnoge morske životinje.
Procjenjuje se da su tri vrste kitova tokom ljeta mogle pojesti najmanje 800.000 tona ribe i krila, što pokazuje koliki uticaj njihov dolazak može imati na čitav lanac ishrane.
Ali priča nije jednostavna.
Dok kitovi dobijaju pristup novim područjima bogatim hranom, neke arktičke vrste mogu izgubiti dio svojih tradicionalnih staništa. Narvali i beluge, na primjer, već se suočavaju sa promjenama uslova u kojima su hiljadama godina živjeli, a dolazak novih vrsta može značiti i veću konkurenciju za hranu.
Naučnici, međutim, još ne znaju da li veći broj kitova u istočnom Grenlandu znači da njihove ukupne populacije rastu ili se životinje samo pomjeraju iz drugih djelova Arktika u područja koja su im sada dostupnija.
Upravo zbog toga ovo istraživanje nije samo priča o povratku kitova.
Ono pokazuje kako jedna promjena – manje morskog leda – može pokrenuti čitav niz promjena u jednom od najosjetljivijih ekosistema na planeti.
Arktik se mijenja, a kitovi su među vrstama koje te promjene možda najbolje pokazuju.
