Saznajte koliki je normalan puls u mirovanju, kako ga pravilno izmjeriti i kada ubrzan, usporen ili nepravilan rad srca zahtijeva ljekarski pregled.
Puls je jedan od jednostavnih pokazatelja rada srca, ali njegova vrijednost ne treba da se posmatra izolovano. Osim samog broja otkucaja, važno je znati kakav je naš uobičajeni puls i da li je došlo do nagle ili trajne promjene.
Koliki je normalan puls?
Kod većine odraslih osoba puls u mirovanju iznosi od 60 do 100 otkucaja u minuti. Mjeri se kada osoba miruje, sjedi ili leži, smirena je i nije neposredno nakon fizičkog napora.
Niži puls ne mora automatski značiti zdravstveni problem. Kod fizički aktivnih i treniranih osoba može biti i oko 40 do 60 otkucaja u minuti.
Međutim, važna je i promjena u odnosu na uobičajenu vrijednost. Ako osoba godinama ima puls oko 60, a on bez jasnog razloga počne da bude znatno viši, takvu promjenu treba pratiti i, ako se ponavlja, razgovarati sa ljekarom.
Kako pravilno izmjeriti puls?
Puls se najlakše može napipati na unutrašnjoj strani ručnog zgloba, na strani palca. Prislonite kažiprst i srednji prst na arteriju i brojite otkucaje tokom 60 sekundi.
Mjerenje je najbolje obaviti ujutro, dok ste mirni i prije fizičke aktivnosti ili konzumiranja kofeina.
Pametni satovi i drugi uređaji mogu pomoći u praćenju pulsa, ali njihova mjerenja nijesu uvijek potpuno precizna i ne mogu zamijeniti ljekarski pregled ili EKG kada postoje tegobe.
Šta može ubrzati ili usporiti puls?
Na puls utiču brojni faktori , fizička aktivnost, stres, emocije, temperatura, položaj tijela, san, fizička kondicija, pušenje, lijekovi i pojedina zdravstvena stanja.
Ubrzan puls u mirovanju može biti posljedica prolaznih faktora, ali se može javiti i kod povišene temperature, dehidratacije, anemije, poremećaja rada štitne žlijezde ili poremećaja srčanog ritma.
Puls veći od 100 otkucaja u minuti u mirovanju naziva se tahikardija.
Sa druge strane, puls ispod 60 otkucaja u minuti naziva se bradikardija, ali ni ona sama po sebi ne znači da postoji bolest. Kod sportista i nekih zdravih osoba niže vrijednosti mogu biti uobičajene.
Kada treba potražiti ljekarsku pomoć?
Ljekaru se treba obratiti ako je puls uporno viši ili niži nego što je uobičajeno, posebno ako su prisutni vrtoglavica, slabost, osjećaj nesvjestice ili nedostatak vazduha.
Posebnu pažnju zahtijeva nepravilan rad srca, osjećaj „preskakanja“ ili ubrzanog i nepravilnog lupanja. Uzrok se ne može utvrditi samo mjerenjem pulsa, pa ljekar po potrebi može preporučiti EKG ili dodatno praćenje srčanog ritma.
Ako se iznenadna promjena pulsa javi zajedno sa bolom ili pritiskom u grudima, otežanim disanjem, nesvjesticom ili izraženom vrtoglavicom, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Najvažnije
Jedno mjerenje pulsa ne mora mnogo značiti. Mnogo je korisnije pratiti vrijednosti u mirovanju kroz vrijeme i poznavati svoj uobičajeni ritam. Puls je važan pokazatelj, ali predstavlja samo jedan dio ukupne procjene zdravlja srca.
ETOportal
