AI alati omogućavaju i ljudima bez programerskog iskustva da naprave aplikacije i digitalne alate, ali provjera i dalje ostaje neophodna.
AI Fokus/nataša Goleš
Do nedavno je ideja o izradi sopstvene aplikacije za većinu ljudi značila angažovanje programera, poznavanje programskih jezika i ulaganje vremena i novca. Danas se prvi koraci mogu napraviti i običnim opisom onoga što želimo da aplikacija radi. Vještačka inteligencija taj opis može pretvoriti u početnu verziju funkcionalnog digitalnog alata, koju korisnik zatim testira i mijenja kroz razgovor sa sistemom.
Ova promjena otvara nove mogućnosti za male preduzetnike, nastavnike, novinare, istraživače i ljude koji imaju konkretnu ideju, ali nemaju tehničko znanje potrebno da je sami realizuju.
Od ideje do aplikacije kroz razgovor
AI alati za izradu aplikacija mogu da naprave početni izgled sajta, organizuju podatke, pripreme osnovne funkcije i, zavisno od platforme, omoguće objavljivanje gotovog projekta na internetu. Korisnik može da zatraži, na primjer, jednostavan planer obaveza, evidenciju troškova ili sistem za praćenje projekata, a zatim da traži izmjene dok rezultat ne odgovara njegovim potrebama.
Među platformama koje razvijaju ovakav pristup nalaze se Replit, Lovable i Google AI Studio. Njihove mogućnosti i uslovi korišćenja razlikuju se, pa prije izbora treba provjeriti koje funkcije su dostupne besplatno, a koje zahtijevaju plaćanje.
OpenAI je u junu 2026. objavio da se Codex, alat koji je prvobitno bio usmjeren na programiranje, sve više koristi i za druge poslove. Kompanija je navela da oko petine njegovih korisnika dolazi iz oblasti koje nijesu klasični razvoj softvera, uključujući analitiku, marketing, dizajn i istraživanje.
Da li je programersko znanje postalo nepotrebno?
Ne u potpunosti. Vještačka inteligencija može da napiše veliki dio koda, ali to ne znači da je svaki dobijeni rezultat ispravan, bezbjedan ili spreman za stvarnu upotrebu.
Aplikacija može izgledati uvjerljivo, a da pritom pogrešno obrađuje podatke, ne radi dobro na mobilnom telefonu ili ima bezbjednosne propuste. Posebno je važno biti oprezan ako alat čuva lične podatke, obrađuje finansijske informacije ili omogućava pristup tuđim nalozima.
Zato korisnik mora znati šta želi da postigne, provjeravati rezultate i razumjeti osnovna ograničenja napravljenog rješenja. Kod složenijih projekata, naročito onih koji uključuju osjetljive podatke ili plaćanja, stručna provjera ostaje važna.
Najveća prednost je mogućnost da se ideja isproba
Za male firme i pojedince najvažnija promjena možda nije to što mogu da naprave kompletnu aplikaciju bez programera, već to što mogu jeftinije i brže da provjere da li njihova ideja ima smisla.
Umjesto da odmah ulažu veliki novac, mogu napraviti jednostavan prototip, pokazati ga budućim korisnicima i utvrditi šta treba promijeniti. Ipak, troškovi korišćenja platforme, objavljivanja, održavanja i zaštite podataka mogu ostati i nakon što je prva verzija napravljena.
Vještačka inteligencija tako ne uklanja potrebu za znanjem, već mijenja način na koji se ono koristi. Sve više značaja dobijaju jasno definisanje problema, procjena rezultata i sposobnost da se prepozna šta zaista vrijedi napraviti.
Digitalni alati postaju dostupniji ljudima koji ranije nijesu mogli da ih razvijaju sami. Ali od dobre ideje do pouzdanog proizvoda i dalje vode testiranje, odgovornost i spremnost da se napravljeno rješenje stalno unapređuje.
ETOportal
