Pravoslavni vjernici danas, 31. oktobra, obilježavaju praznik Svetog apostola i jevanđeliste Luke – Lučindan, jedan od značajnih datuma u pravoslavnom kalendaru, koji se posebno poštuje i među vjernicima u Crnoj Gori.
Sveti Luka bio je jedan od sedamdesetorice apostola i autor trećeg jevanđelja Novog zavjeta, kao i Djela apostolskih. Prema hrišćanskom predanju, bio je ljekar, učenik apostola Pavla i jedan od prvih propovjednika hrišćanske vjere. U pravoslavnoj tradiciji poštuje se i kao zaštitnik ljekara i ikonopisaca.
Lučindan je ujedno krsna slava brojnih pravoslavnih porodica, a praznik prate i brojni narodni običaji i vjerovanja, naročito ona koja se odnose na dolazak zime i napredak domaćinstva.
U narodnoj tradiciji sačuvana je izreka: „Sveti Luka, snijeg do kuka“, kojom se najavljivalo zahlađenje i mogućnost obilnijih snježnih padavina. Naši preci su na ovaj dan pažljivo posmatrali vremenske prilike i ponašanje životinja, vjerujući da na osnovu tih znakova mogu naslutiti kakva će biti predstojeća zima.
U pojedinim krajevima postojao je običaj da domaćini posmatraju kako stoka leži u toru. Vjerovalo se da položaj životinja može nagovijestiti kakva zima predstoji, dok su se u stočarskim domaćinstvima njegovale i posebne tradicije usmjerene na zaštitu stada od vukova i očuvanje plodnosti.
Jedan od zanimljivijih običaja bile su takozvane „ovnovske svadbe“, odnosno svečanosti povodom ponovnog puštanja ovnova među ovce, uz vjerovanje da će stado naredne godine biti brojnije i naprednije.
Lučindan se tradicionalno smatra praznikom koji treba provesti u miru, porodičnom zajedništvu i molitvi. Narodni običaji nalažu uzdržavanje od težih poslova, svađa i ljutnje, uz njegovanje dobrote, sloge i međusobnog poštovanja.
Za pravoslavne vjernike, međutim, suština praznika nije samo u narodnim običajima već prije svega u poštovanju Svetog Luke i njegovom hrišćanskom nasljeđu.
Sveti Luka ostaje simbol vjere, požrtvovanosti i služenja drugima, a Lučindan prilika da se vjernici podsjete na značaj duhovnog mira, porodične sloge i očuvanja tradicije.
ETOportal
