Hrvatski penzioneri u decembru dobijaju godišnji dodatak od sedam eura po godini staža. U Crnoj Gori predlagana trinaesta penzija od 180 eura, ali još nema zakonski utvrđene isplate.
Hrvatska će i ove godine svojim penzionerima isplatiti poseban godišnji dodatak na penziju, koji se u javnosti često naziva trinaestom penzijom. Za razliku od ranijih jednokratnih pomoći, riječ je o zakonski uređenom pravu koje pripada korisnicima penzija, a njegov iznos zavisi od navršenih godina penzijskog staža.
Vlada Hrvatske donijela je 21. oktobra odluku prema kojoj vrijednost godišnjeg dodatka za 2026. godinu iznosi sedam eura za svaku punu godinu penzijskog staža. Isplata je predviđena za decembar, a penzioneri neće morati da podnose posebne zahtjeve, jer će dodatak biti isplaćen automatski. To znači da će korisnik sa 30 godina penzijskog staža dobiti 210 eura, dok će onome sa 40 godina pripasti 280 eura. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, prosječan godišnji dodatak iznosiće oko 208 eura, a za ovu namjenu obezbijeđeno je 260 miliona eura.
Posebno je značajno što se ovaj dodatak ne smatra oporezivim prihodom, izuzet je od prinudne naplate i ne ulazi u prihodovni cenzus za oslobađanje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Dok Hrvatska uvodi kontinuitet u isplati godišnjeg dodatka, pitanje trinaeste penzije u Crnoj Gori i dalje ostaje otvoreno. Iako je tokom prethodnog perioda bilo političkih inicijativa i konkretnih predloga za uvođenje godišnjeg dodatka, crnogorski penzioneri još nijesu dobili zakonski garantovano pravo na takvu isplatu.
Jedan od konkretnih predloga ušao je u skupštinsku proceduru u decembru 2025. godine. Predlog zakona o godišnjem dodatku za zaposlene i penzionere pripremio je Albanski forum, a njime je bilo predviđeno da penzioneri dobijaju dodatak u visini od 40 odsto najniže penzije. Prema tadašnjem obračunu, to bi iznosilo 180 eura po penzioneru, dok je za zaposlene bio predviđen dodatak od 300 eura.
Predlog je predviđao da se godišnji dodatak isplaćuje najkasnije do 31. decembra, preko Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, uz finansiranje iz državnog budžeta.
Međutim, podnošenje predloga zakona ne znači i njegovo usvajanje. Da bi godišnji dodatak postao zakonsko pravo, neophodno je da prođe skupštinsku proceduru, bude usvojen i stupi na snagu. Takva obaveza isplate trinaeste penzije nije uspostavljena.
U ovom trenutku nema zvanično utvrđenog datuma kada bi trinaesta penzija mogla biti uvedena u Crnoj Gori, niti potvrđene odluke Vlade kojom bi se garantovala njena isplata u decembru 2026. godine.
Uvođenje godišnjeg dodatka ne bi trebalo posmatrati samo kao jednokratnu finansijsku pomoć pred novogodišnje praznike. Riječ je o pitanju dugoročne socijalne sigurnosti i položaja ljudi koji su tokom radnog vijeka uplaćivali doprinose i stekli pravo na penziju.
Hrvatski model pokazuje da se godišnji dodatak može urediti kao trajno zakonsko pravo, sa jasno definisanim načinom obračuna, rokovima isplate i izvorima finansiranja.
Za Crnu Goru, međutim, ključno pitanje ostaje kako obezbijediti održiv model koji neće zavisiti od povremenih političkih najava i jednokratnih odluka, već će penzionerima pružiti predvidivu i dugoročnu podršku.
Izvor : Narodne novine Hrvatske
ETOportal / V.M.
