Simović Zvicer: Niža starosna granica predstavljala bi nepovoljniji tretman i mogla bi se smatrati direktnom diskriminacijom po osnovu starosti
Državnim službenicima i namještenicima radni odnos po sili zakona trebalo bi da prestaje sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, a ne sa 66 godina, jer bi drugačije rješenje predstavljalo nepovoljniji tretman u odnosu na ostale zaposlene i moglo bi se smatrati direktnom diskriminacijom po osnovu starosti, ocijenila je profesorica radnog prava prof. dr Vesna Simović Zvicer.
Ona je na svom Facebook profilu ukazala na pravnu dilemu koja proizlazi iz različitih zakonskih rješenja sadržanih u Zakonu o radu i Zakonu o državnim službenicima i namještenicima.
Naime, Zakon o radu propisuje da zaposlenom radni odnos po sili zakona prestaje kada navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, dok Zakon o državnim službenicima i namještenicima, kao poseban propis, predviđa prestanak radnog odnosa sa navršenih 66 godina života.
Prema ocjeni Simović Zvicer, u dijelu koji se odnosi na starosnu dob za prestanak radnog odnosa državnih službenika i namještenika potrebno je primijeniti odredbe Zakona o radu.
“ U konkretnom slučaju ne bi trebalo primjenjivati princip lex specialis derogat legi generali, već dati prednost osnovnim zaštitnim načelima radnog prava ,“ navela je Simović Zvicer.
Zaštitna funkcija Zakona o radu
Obrazlažući svoj stav, profesorica ističe da odredba člana 6 Zakona o radu ne predstavlja običnu dispozitivnu normu, već jedno od temeljnih zaštitnih načela radnog zakonodavstva.
“ Ta odredba podrazumijeva da posebnim zakonom nije moguće propisati manji obim prava niti nepovoljnije uslove rada od onih koji su garantovani Zakonom o radu. Pritom, pojam uslova rada ne može se tumačiti usko, samo kroz individualna i kolektivna prava iz radnog odnosa, već obuhvata sigurnost zaposlenja, trajanje radnog odnosa i uslove njegovog prestanka,“ pojasnila je ona.
Godina rada manje znači i manja prava
Simović Zvicer upozorava da bi prestanak radnog odnosa sa 66 godina imao direktne posljedice na materijalni i socijalni položaj zaposlenih u državnoj upravi.
“ Ako bi državnom službeniku ili namješteniku radni odnos prestao sa 66 godina života, izgubio bi mogućnost da radi još jednu godinu. Time bi ostao bez prava na zaradu tokom tog perioda, bez dodatne godine staža osiguranja, ali i bez mogućnosti ostvarivanja potencijalno veće penzije. Takvo rješenje dovelo bi ga u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene kada je riječ o ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada,“ navela je ona.
Prema njenom mišljenju, upravo takav različit tretman predstavlja primjer direktne diskriminacije.
Novi član Zakona o radu dodatno potvrđuje stav
Profesorica ukazuje i na značaj novog člana 6a Zakona o radu, koji predviđa mogućnost drugačijeg uređivanja prava i uslova rada za pojedine kategorije zaposlenih samo kada za to postoji javni interes.
“ Postojanje člana 6a dodatno slabi argument da bi u ovom slučaju trebalo primijeniti princip lex specialis derogat legi generali. Zakonodavac nije ostavio opštu mogućnost posebnim zakonima da odstupaju od Zakona o radu, već je izuzetke precizno i taksativno definisao,“ smatra Simović Zvicer.
Moguća diskriminacija po osnovu starosti
Govoreći o ustavno-pravnom aspektu problema, Simović Zvicer naglašava da se prilikom tumačenja relevantnih propisa moraju uzeti u obzir i odredbe Zakona o zabrani diskriminacije, kao i Ustava Crne Gore.
“ U konkretnom slučaju radilo bi se o diskriminaciji po osnovu starosne dobi, jer se državni službenici i namještenici nalaze u uporedivoj pravnoj situaciji sa ostalim zaposlenima, ali nemaju jednak tretman kada je riječ o prestanku radnog odnosa zbog navršenih godina života. Ne vidim legitiman javni interes koji bi opravdao drugačije uređivanje starosne granice za zaposlene u državnim organima,“ ocijenila je ona.
Podsjetila je da Ustav Crne Gore zabranjuje svaki oblik diskriminacije, dok Zakon o radu starosnu dob izričito prepoznaje kao jedan od zabranjenih osnova diskriminacije.
Zbog toga, zaključuje Simović Zvicer, pitanje starosne granice za prestanak radnog odnosa državnih službenika i namještenika ne predstavlja samo dilemu u primjeni zakona, već i pitanje poštovanja ustavnih principa jednakosti i zaštite zaposlenih od diskriminacije.
ETOportal / V.M.
