Jedna fotografija biljaka na rijeci Inírida pokrenula je istraživanje koje je dovelo do naučne potvrde nove vrste. Međutim, procjenjuje se da je u prirodi ostalo svega 30 do 50 primjeraka.
Ponekad velika naučna otkrića počinju sasvim slučajno. U ovom slučaju, trag je bila fotografija objavljena na Instagramu: na njoj je osoba plivala među džinovskim lokvanjima u rijeci Inírida, u kolumbijskoj oblasti Guainía.
Fotografiju je napravio Jeremiah Harris, koji nije znao da bi biljke na snimku mogle pripadati do tada neopisanoj vrsti. Kada je fotografiju vidio Carlos Magdalena, stručnjak za lokvanje iz Kraljevskih botaničkih vrtova Kew u Londonu, posumnjao je da biljke ne odgovaraju poznatom području rasprostranjenja vrste Victoria amazonica.
Nakon višegodišnje analize satelitskih snimaka, pribavljanja dozvola i saradnje sa lokalnim zajednicama, istraživački tim otišao je u kolumbijsku džunglu. Potraga kroz poplavljenu šumu bila je zahtjevna, ali je na kraju pronađena populacija neobičnih biljaka.
Vrsta koja može da se vidi iz svemira
Naučni rad kojim je potvrđena nova vrsta objavljen je u časopisu Phytotaxa. Biljka je dobila ime Victoria colombiana i pridružila se malom broju poznatih vrsta džinovskih lokvanja.
Ovi lokvanji mogu imati listove prečnika i do tri metra. Njihova veličina i neobičan izgled odavno privlače pažnju botaničara, umjetnika i ljubitelja prirode.
Ali najvažniji dio otkrića nije samo veličina biljke. Istraživači procjenjuju da u prirodi postoji svega 30 do 50 primjeraka vrste Victoria colombiana, zbog čega se smatra izuzetno rijetkom i ugroženom.
Otkriće je tek početak
Tim radi na planovima za očuvanje biljke, uključujući mogućnost njenog uzgoja u botaničkim vrtovima i zaštitu prirodnih staništa. Za takve napore biće važno i znanje lokalnih zajednica koje poznaju područje i njegove ekosisteme.
Priča pokazuje koliko društvene mreže ponekad mogu biti korisne za nauku: fotografija napravljena bez namjere da postane naučni dokument pomogla je stručnjacima da prepoznaju nešto što je dugo izmicalo pažnji.
Istovremeno, otkriće je podsjetnik da poznavanje prirode još nije potpuno. Čak i velika i upečatljiva biljka može ostati nedovoljno istražena, a kada je konačno prepoznamo, možda već zahtijeva hitnu zaštitu.
ETOportal
