Ulaskom u septembar počinje period u kojem sezonske prognoze za predstojeću zimu postaju sve zanimljivije. Meteorolozi već prate nekoliko velikih klimatskih i atmosferskih faktora koji bi mogli uticati na vrijeme tokom zime 2026/2027, a među njima se posebno izdvaja – El Niño.
Ove godine taj fenomen dobija neuobičajeno veliki značaj.
Prema najnovijim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), snažan El Niño se razvija tokom ljeta i očekuje se da dodatno ojača tokom perioda avgust–oktobar. WMO je krajem jula procijenio da bi prosječna temperatura površine mora u ključnom području tropskog Pacifika mogla biti oko 2,9 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, uz očekivani vrhunac intenziteta u novembru.
Britanski Met Office ide još dalje. Njegovi stručnjaci navode da bi El Niño koji se razvija tokom 2026. mogao biti najizraženiji u živom sjećanju i vjerovatno jedan od najjačih još od 19. vijeka. Prognoze tog centra pokazuju anomalije temperature mora u području Niño 3.4 od više od tri stepena Celzijusa u narednim mjesecima.
To jeste snažan signal za globalni klimatski sistem, ali ne znači automatski da Evropu čeka ekstremno hladna zima.
Upravo je to najvažnija stvar koju treba imati na umu.
El Niño je snažan, ali ne određuje sam evropsku zimu
El Niño nastaje zbog neuobičajenog zagrijavanja površinskih voda u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku. Promjena temperature okeana utiče na atmosferu i može pokrenuti promjene u velikim obrascima cirkulacije širom planete.
Međutim, njegov uticaj nije isti u svakom dijelu svijeta.
Za Evropu je potrebno posmatrati i druge faktore – položaj mlazne struje, stanje Sjevernog Atlantika, Sjevernoatlantsku oscilaciju (NAO), raspored oblasti visokog i niskog pritiska, kao i ponašanje polarnog vrtloga.
Zbog toga se iz činjenice da je El Niño veoma snažan ne može direktno izvesti zaključak da će Balkan imati hladniju zimu.
Čak i najnovije sezonske projekcije pokazuju složeniju sliku.
Šta trenutno pokazuju modeli za Evropu?
Jedna od aktuelnih analiza sezonskih modela, objavljena krajem avgusta, ukazuje na mogućnost da veći dio Evrope tokom zime bude pod uticajem blažeg zapadnog ili jugozapadnog strujanja.
Takav raspored donosi relativno blag i vlažan vazduh sa Atlantika, pa bi u dijelu kontinenta ukupne temperature mogle biti iznad prosjeka. Istovremeno, očekuje se povećana količina padavina u pojedinim oblastima Evrope.
To je važna razlika u odnosu na priče koje se već pojavljuju na društvenim mrežama o navodnoj „istorijskoj zimi“ koja će zahvatiti cijelu Evropu.
Za takvu tvrdnju trenutno nema dovoljno osnova.
Sezonski modeli mogu da pokažu vjerovatnije velike obrasce, ali ne mogu nekoliko mjeseci unaprijed pouzdano odrediti da li će određeni grad u januaru imati snijeg, kišu ili temperaturu od nekoliko stepeni iznad nule.
A šta to znači za Balkan?
Balkan je posebno zanimljiv jer se nalazi na raskršću različitih vazdušnih masa.
Na vrijeme u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Albaniji i širem regionu snažno utiču raspored anticiklona i ciklona, prodori hladnog vazduha sa sjevera i istoka, ali i aktivnost Sredozemlja.
Zato čak i ako veći dio Evrope u prosjeku bude relativno blag, pojedinačni prodori hladnog vazduha prema Balkanu i dalje su potpuno mogući.
Ukoliko se hladan vazduh sa sjevera ili istoka susretne sa dovoljno vlažnim vazduhom i ciklonom u Sredozemlju, mogu nastati uslovi za obilne padavine i snijeg, uključujući i niže predjele.
Ali to je scenarij, a ne prognoza konkretnog događaja.
Za snijeg u gradovima nije dovoljno da sezonski model pokaže „hladniju zimu“. Potrebno je da se u određenom trenutku poklope temperatura, vlaga, visinska struktura atmosfere, smjer vjetra i položaj ciklona.
Takve detalje meteorološki modeli ne mogu pouzdano predvidjeti mjesecima unaprijed.
Polarni vrtlog mogao bi biti važan
Još jedan faktor koji će meteorolozi pažljivo pratiti jeste polarni vrtlog – velika cirkulacija hladnog vazduha oko Arktika.
Kada je snažan i stabilan, hladan vazduh uglavnom ostaje koncentrisan u polarnim oblastima. Kada dođe do njegovog slabljenja ili većeg poremećaja, povećava se mogućnost promjena u cirkulaciji i prodora hladnijeg vazduha prema srednjim geografskim širinama.
Međutim, ni ovdje nema jednostavne formule.
Slabljenje polarnog vrtloga samo po sebi ne znači da će hladan vazduh sigurno stići do Balkana. Za naš region presudno je gdje će se postaviti sistemi visokog i niskog pritiska i kojim će se putem hladna vazdušna masa kretati.
Toplo Sredozemlje može pojačati padavine
Za Balkan će tokom jeseni i zime važan biti i odnos između hladnijeg kontinentalnog vazduha i neuobičajeno toplog mora.
Kada hladna vazdušna masa stigne iznad toplijeg Sredozemlja, raspoloživa energija i vlaga mogu doprinijeti razvoju snažnih ciklona i obilnih padavina.
Zbog toga je moguće da i u sezoni koja u temperaturnom prosjeku ne bude izrazito hladna bude vrlo snažnih kratkotrajnih zimskih epizoda.
Drugim riječima, prosječna temperatura cijele zime i najjači pojedinačni prodori hladnoće nijesu ista stvar.
Decembar i januar donijeće mnogo jasniju sliku
Najvažnije je da se sada ne pravi greška i dugoročna prognoza predstavlja kao gotova činjenica.
WMO navodi da će El Niño nastaviti da utiče na globalne vremenske obrasce, dok Met Office očekuje da njegov uticaj na srednje geografske širine bude sve izraženiji kako se budemo približavali zimi. Za sjeverozapadnu Evropu taj centar već sada povećava vjerovatnoću vlažnijih i olujnijih uslova tokom jeseni i početka zime.
Za Balkan će, međutim, biti potrebno sačekati nove cikluse sezonskih modela i pratiti kako se tokom jeseni budu razvijali Atlantik, polarni vrtlog, NAO i raspored atmosferskog pritiska.
Zato je trenutno najpošteniji odgovor na pitanje kakva nas zima očekuje – još ne znamo.
Znamo da predstoji veoma snažan El Niño, vjerovatno jedan od najjačih zabilježenih u modernom periodu. Znamo i da će on biti važan faktor u globalnoj atmosferi. Ali ne znamo da li će se njegovi efekti nad Balkanom manifestovati kroz duže hladne periode, češće kišne epizode, nekoliko snažnih snježnih prodora ili kombinaciju svega toga.
Ono što se za sada može reći jeste da zima 2026/2027. ima potencijal za izraženu promjenljivost, ali još nema naučne osnove da se proglasi „istorijski hladnom“ ili „najsnježnijom“.
Pravi odgovor počeće da se nazire tokom jeseni, a mnogo pouzdanija slika stići će tek kako se budemo približavali decembru.
Do tada će ključna riječ biti – promjenljivost.
ETOportal
