Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović podnijela je ostavku iz ličnih razloga. Tokom karijere vodila je više značajnih sudskih predmeta.
Sutkinja Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Nada Rabrenović podnijela je ostavku na sudijsku funkciju iz ličnih razloga, a očekuje se da Sudski savjet Crne Gore na jednoj od narednih sjednica formalno konstatuje prestanak njenog mandata. Njen odlazak iz pravosuđa dolazi nakon gotovo 18 godina sudijske karijere tokom koje je postupala u više predmeta koji su izazivali značajnu pažnju javnosti.
Informaciju o ostavci objavile su „Vijesti“, pozivajući se na nezvanična saznanja Televizije Vijesti. Prema tim informacijama, odluka o napuštanju sudijske funkcije nije obrazložena razlozima koji se odnose na konkretne sudske postupke, već ličnim razlozima.
Rabrenović je za sutkinju Osnovnog suda u Podgorici izabrana krajem 2008. godine, dok je u aprilu 2022. godine izabrana za sutkinju Višeg suda u Podgorici. Time je prešla u sud višeg stepena, gdje je kasnije raspoređena u Specijalno odjeljenje.
Među predmetima koji su obilježili njen profesionalni angažman posebno se izdvajaju postupci protiv bivšeg predsjednika Opštine Bar Žarka Pavićevića i Slobodana Pekovića, optuženog za ratni zločin.
U aprilu 2024. godine Rabrenović je osudila Pavićevića na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe ovlašćenja u privredi, u predmetu koji se odnosio na štetu od 950.000 eura pričinjenu Pošti Crne Gore. Međutim, tu odluku ne treba posmatrati kao pravosnažnu presudu: Apelacioni sud je kasnije ukinuo prvostepenu odluku.
U julu 2025. godine predsjedavala je sudskim vijećem koje je Slobodana Pekovića prvostepeno osudilo na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina počinjenog u Foči 1992. godine. Riječ je o postupku koji se odnosi na jedan od najtežih oblika krivičnih djela, a izrečena kazna predstavljala je prvostepenu sudsku odluku.
Pažnju javnosti privukao je i predmet protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i ostalih optuženih, u kojem je Rabrenović postupala prije nego što joj je predmet krajem 2024. godine oduzet.
Postupak su pratila brojna odlaganja ročišta. Prema dostupnim informacijama, nakon više od 20 odlaganja, predmet je preraspoređen drugoj sutkinji zbog dužeg bolovanja Rabrenović. Ova okolnost važna je za razumijevanje hronologije postupka, predmet joj nije oduzet na osnovu odluke kojom je utvrđena njena odgovornost za tok suđenja, već je kao razlog preraspodjele navedeno duže bolovanje.
U profesionalnom radu Rabrenović se suočila i sa postupkom pred Komisijom za Etički kodeks sudija.
U avgustu 2025. godine potvrđeno je da je prekršila Etički kodeks jer novinarima nije omogućila prisustvo javnoj kontroli optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović i njene nekadašnje pomoćnice Nine Paović.
Sudski savjet odbio je kao neosnovan prigovor Rabrenović na odluku Komisije. U obrazloženju slučaja navedeno je da novinarima nije bilo omogućeno da prate ročište zbog nedostatka prostornih kapaciteta, iako je postupak bio otvoren za javnost.
Ostavka Nade Rabrenović predstavlja završetak jednog profesionalnog poglavlja u pravosuđu, ali njen formalni pravni status zavisi od postupanja Sudskog savjeta, koji treba da konstatuje prestanak sudijske funkcije.
ETOportal
