Kada iz Evropske unije stigne poruka da je Crna Gora ostvarila napredak u Poglavlju 24, to nije samo administrativna ocjena jednog poglavlja pregovora. Iza naziva „Pravda, sloboda i bezbjednost“ nalazi se čitav sistem pitanja koja direktno određuju kako država kontroliše svoje granice, upravlja migracijama, bori se protiv organizovanog kriminala i sarađuje sa evropskim policijskim i pravosudnim institucijama.
Upravo o tome razgovarali su šef Delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler i zamjenik generalnog direktora Generalnog direktorata Evropske komisije za migracije i unutrašnje poslove Olivije Onidi.
Satler je nakon sastanka poručio da je razmotren napredak Crne Gore u Poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, uz poruku da su fokus i ostvarivanje konkretnih rezultata od ključnog značaja u završnoj fazi pristupnih pregovora.
Ta poruka dobija dodatnu težinu kada se zna šta Poglavlje 24 zapravo obuhvata.
Šta znači „Pravda, sloboda i bezbjednost“?
Poglavlje 24 dio je pravne tekovine Evropske unije koja se odnosi na stvaranje prostora u kojem građani mogu da žive, rade i kreću se uz visok nivo bezbjednosti, ali uz poštovanje zakona, prava i sloboda.
U praksi, ono obuhvata migracije, azil, viznu politiku, upravljanje spoljnim granicama, šengenska pravila, policijsku i pravosudnu saradnju, borbu protiv organizovanog kriminala, terorizma i trgovine ljudima, kao i saradnju u oblasti droga i carina.
Zato naziv „Pravda, sloboda i bezbjednost“ može da zvuči šire nego što prosječnom građaninu na prvi pogled znači.
Pravda se u ovom poglavlju, između ostalog, odnosi na saradnju pravosudnih i policijskih institucija, naročito u prekograničnim krivičnim predmetima.
Sloboda se odnosi na prostor u kojem se prava građana štite, uključujući pravila koja omogućavaju slobodno kretanje, ali i uređuju pitanja azila, migracija i viznog režima.
Bezbjednost podrazumijeva sposobnost države da kontroliše granice, suprotstavi se organizovanom kriminalu i terorizmu, razmjenjuje informacije i sarađuje sa institucijama drugih država.
Evropska komisija naglašava da države kandidatkinje u ovoj oblasti moraju imati dovoljno jake institucije i administrativne kapacitete da primjenjuju zajednička evropska pravila.
Zašto je važan razgovor sa Onidijem?
Razgovor Satlera sa Onidijem nije slučajan izbor sagovornika.
Onidi je u strukturi Evropske komisije vezan za oblast migracija i unutrašnjih poslova, upravo onu oblast koja pokriva veliki dio obaveza iz Poglavlja 24.
To znači da su u fokusu takvih razgovora teme poput upravljanja migracijama i azilom, kontrole granica, policijske saradnje, borbe protiv organizovanog kriminala i drugih bezbjednosnih izazova koji ne poznaju državne granice.
Za Crnu Goru je to posebno važno jer se od države koja napreduje ka članstvu u EU ne očekuje samo da usvoji zakone, već da pokaže da institucije zaista mogu da ih primjenjuju u praksi.
Drugim riječima, nije dovoljno imati zakon koji je usklađen sa evropskim pravilima. Potrebni su ljudi, oprema, institucije, međusobna saradnja i konkretni rezultati.
Crna Gora je već ispunila početne uslove za dalje napredovanje
Crna Gora je u junu 2024. dobila potvrdu da ispunjava privremena mjerila za Poglavlje 24, kao i za Poglavlje 23, koja predstavljaju ključni dio pregovora u oblasti vladavine prava.
To je bio važan korak, ali ne znači da je posao završen.
Evropska komisija i dalje prati kako se evropska pravila primjenjuju u stvarnom životu – od kontrole granica i migracija do borbe protiv organizovanog kriminala, pranja novca i trgovine ljudima.
U ranijim ocjenama Komisija je ukazivala i na potrebu jačanja kapaciteta za upravljanje granicama, efikasnije finansijske istrage, oduzimanje imovine stečene kriminalom, kao i jačanje borbe protiv organizovanog kriminala.
Zbog toga je poruka Johana Satlera o „konkretnim rezultatima“ možda i najvažniji dio njegove objave.
Od papira do rezultata
Crna Gora je u završnoj fazi evropskih pregovora suočena sa zadatkom koji je drugačiji od samog otvaranja poglavlja.
Sada se mnogo više pažnje posvećuje tome šta institucije proizvode u praksi.
Ako se govori o borbi protiv organizovanog kriminala, očekuju se efikasne istrage, optužnice, sudski postupci i pravosnažne presude, ali i oduzimanje imovine stečene kriminalom.
Ako je riječ o migracijama, očekuju se funkcionalan sistem azila, kontrola granica i kapacitet institucija da odgovore na migracione tokove.
Ako se govori o bezbjednosti, očekuju se policija i druge službe koje mogu da razmjenjuju informacije i sarađuju sa evropskim partnerima.
Upravo zato Poglavlje 24 nije samo još jedan broj u pregovaračkom procesu. Ono govori o sposobnosti države da štiti svoje građane, kontroliše svoju teritoriju i istovremeno poštuje prava i slobode ljudi.
A razgovor Satlera i Onidija treba posmatrati upravo u tom kontekstu: Crna Gora je ušla u završniju fazu evropskog puta, pa će se napredak sve manje mjeriti samo usvojenim zakonima, a sve više onim što institucije mogu da pokažu kao konkretan rezultat. Evropska komisija je i ranije naglašavala da se napredak u pregovorima mora vezati za sprovođenje reformi i rezultate u praksi.
ETOportal/Nataša Goleš
