Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da su otvorena pitanja sa Crnom Gorom dio evropskih pregovora. Dva od osam zahtjeva Zagreba već su riješena.
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore nijesu samo bilateralni sporovi, već da, prema stavu Zagreba, predstavljaju vrijednosne elemente povezane sa pregovorima Crne Gore o članstvu u Evropskoj uniji. Njegova izjava potvrđuje da će rješavanje spornih pitanja iz ratnog nasljeđa i odnosa dvije države ostati važan dio političkog dijaloga Podgorice i Zagreba u završnoj fazi evropskih integracija Crne Gore.
Govoreći na sjednici hrvatske vlade u Zagrebu, Plenković je kazao da je tokom nedavnog susreta sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem detaljno razgovarao o otvorenim pitanjima. Hrvatska je, prema njegovim riječima, predstavila svoja očekivanja i spremna je da sarađuje sa Crnom Gorom kako bi njihovo rješavanje doprinijelo završetku pristupnih pregovora.
„Predstavili smo očekivanja crnogorskoj strani i vjerujemo da su dobro razumjeli naše poruke“, poručio je Plenković, ističući da Zagreb pozitivno ocjenjuje poteze Podgorice u vezi sa spomen-pločom u Morinju i promjenom naziva gradskog bazena u Kotoru.
Bazen koji je nosio ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića preimenovan je u „Gradski bazen – Petar II Petrović Njegoš“. Crnogorska vlada je, takođe, naknadno odobrila spomen-ploču posvećenu hrvatskim zatvorenicima, postavljenu u Morinju 2022. godine.
Plenković je poručio da Hrvatska smatra neprihvatljivim da javni objekat nosi ime osobe koju povezuje sa postupanjem prema zarobljenicima tokom rata. Istovremeno je ove odluke predstavio kao pozitivan signal u odnosima dvije države, ali i naglasio da pred Podgoricom ostaje još otvorenih pitanja.
Prema dokumentu koji je Hrvatska uputila državama članicama EU, Zagreb je iznio osam zahtjeva koje želi da Crna Gora riješi prije pristupanja Uniji. Dva se odnose na Morinj i naziv bazena u Kotoru, dok preostalih šest obuhvata obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, potragu za 14 osoba koje Hrvatska vodi kao nestale iz ratova devedesetih, procesuiranje ratnih zločina, imovinsko-pravne zahtjeve hrvatskih porodica u Crnoj Gori, pitanje školskog broda „Jadran“ i razgraničenje između dvije države.
Zagreb dio tih pitanja povezuje sa pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, i poglavljem 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku. Plenković je ponovio da ih Hrvatska ne posmatra samo kao pitanja međudržavnih odnosa, već i kao elemente koje smatra važnim za evropski put Crne Gore.
Takvo pozicioniranje Hrvatske otvara pitanje odnosa bilateralnih sporova i procesa proširenja Evropske unije. Dok Zagreb insistira da se ovi problemi riješe prije crnogorskog članstva, za Podgoricu je važno da pregovore vodi kroz konkretne dogovore, pravno utemeljena rješenja i transparentan dijalog sa susjednom državom.
Hrvatska je, kao članica EU, u poziciji da utiče na političku podršku pristupanju Crne Gore, ali je za ocjenu svakog pojedinačnog zahtjeva važno razlikovati političke stavove Zagreba od obaveza koje proizlaze iz zajedničkog evropskog pravnog okvira. Posebno osjetljiva pitanja, od ratnih zločina i sudbine nestalih do imovinskih sporova, broda „Jadran“ i granice, zahtijevaju rješenja koja će imati pravno uporište i biti prihvatljiva za obje strane.
Poruka Plenkovića pokazuje da odluke u vezi sa Morinjem i bazenom u Kotoru nijesu okončale sporove, već su otvorile prostor za nastavak pregovora o preostalim zahtjevima. Od dinamike tih razgovora zavisiće ne samo dalji razvoj odnosa Podgorice i Zagreba već i politički ambijent u kojem Crna Gora nastoji da dovrši pristupne pregovore sa Evropskom unijom.
Izvor ; RTCG
ETOportal
