Česta zaustavljanja, kolone, semafori i kratke relacije mogu značajno povećati potrošnju goriva. Automobil koji na otvorenom putu troši relativno malo može u gradskoj gužvi zahtijevati znatno više goriva, čak i kada se vozi na istoj udaljenosti.
Vozači često primijete da moraju češće da posjećuju benzinsku pumpu kada se automobil koristi uglavnom za svakodnevne gradske obaveze. Odlazak na posao, vožnja do prodavnice, čekanje u kolonama i traženje parkinga djeluju kao kratke i jednostavne relacije, ali upravo takav način vožnje može biti nepovoljan za potrošnju.
Razlog je jednostavan: automobil u gradu često ubrzava, usporava i zaustavlja se, dok motor nastavlja da radi i kada vozilo miruje. Uz to, na kratkim relacijama motor često nema dovoljno vremena da dostigne optimalnu radnu temperaturu.
Zašto automobil troši više u gradu?
1. Često zaustavljanje i ponovno kretanje
Svaki put kada vozilo uspori do zaustavljanja, a zatim ponovo ubrza, motor mora da uloži energiju kako bi automobil ponovo pokrenuo. U gustoj gradskoj vožnji taj proces se ponavlja mnogo puta.
Posebno su nepovoljne situacije u kojima se vozilo pomjera nekoliko metara, zaustavlja, pa ponovo kreće. Takva vožnja otežava održavanje ravnomjernog ritma i povećava potrošnju.
Zbog toga automobil na otvorenom putu, gdje se duže kreće konstantnom brzinom, često troši manje goriva po pređenom kilometru nego u gradu.
2. Gužve i rad motora u mjestu
Dok automobil stoji u koloni ili čeka zeleno svjetlo na semaforu, motor kod većine klasičnih vozila nastavlja da troši gorivo iako se kilometraža ne povećava.
Što je čekanje duže, veći je udio vremena tokom kojeg motor radi bez pređene udaljenosti. Ako vozač često ostavlja automobil upaljen dok čeka nekoga ili obavlja kratku obavezu, potrošnja se dodatno povećava.
Sistemi automatskog gašenja i ponovnog pokretanja motora, poznati kao start-stop, mogu pomoći u smanjenju potrošnje u gradskim uslovima, naročito kada su zaustavljanja česta i duža.
3. Kratke relacije i hladan motor
Vožnja od nekoliko kilometara može biti manje ekonomična nego što se očekuje. Nakon pokretanja, motoru i drugim komponentama potrebno je vrijeme da dostignu odgovarajuću radnu temperaturu.
Dok je motor hladan, potrošnja može biti povećana. Ako se automobil više puta dnevno koristi za veoma kratke relacije, može se dogoditi da većinu vremena radi u manje povoljnim uslovima.
Zato nekoliko odvojenih kratkih vožnji može potrošiti više goriva nego jedna duža vožnja slične ukupne kilometraže.
4. Naglo ubrzavanje i kočenje
Brzo pritiskanje papučice gasa, a zatim naglo kočenje, jedan je od načina vožnje koji nepotrebno povećava potrošnju.
U gradskom saobraćaju često je moguće unaprijed uočiti da se kolona usporava ili da se približava semafor. Ako vozač na vrijeme prilagodi brzinu i održava dovoljan razmak, može izbjeći dio nepotrebnog ubrzavanja i kočenja.
Prema podacima američke Agencije za zaštitu životne sredine i sajta FuelEconomy.gov, agresivna vožnja može smanjiti ekonomičnost potrošnje približno 10–40 odsto u saobraćaju sa čestim zaustavljanjima. Stvarni efekat zavisi od vozila, uslova i načina vožnje.
5. Klima-uređaj i dodatno opterećenje
Korišćenje klima-uređaja može povećati potrošnju jer sistem zahtijeva dodatnu energiju. Koliki će uticaj imati zavisi od temperature, intenziteta hlađenja, konstrukcije vozila i drugih uslova.
Dodatnu potrošnju mogu izazvati i nepotreban teret u prtljažniku, nepravilno napumpane gume i loše održavanje automobila. U gradskoj vožnji, gdje se već troši više energije na česta ubrzavanja, i ovi faktori mogu imati primjetan uticaj.
Kako smanjiti potrošnju u gradskoj vožnji?
Dobra vijest je da nekoliko jednostavnih navika može pomoći da se potrošnja smanji, bez usporavanja saobraćaja ili ugrožavanja bezbjednosti.
- Vozite ravnomjernije. Ubrzavajte postepeno i izbjegavajte nagla kočenja kada to uslovi saobraćaja dozvoljavaju.
- Pratite saobraćaj ispred sebe. Ako na vrijeme uočite usporavanje kolone, možete ranije otpustiti gas i izbjeći nepotrebno zaustavljanje.
- Spajajte kratke obaveze. Umjesto nekoliko odvojenih vožnji, pokušajte da više poslova obavite tokom jednog izlaska automobilom.
- Ne zagrijavajte motor dugim radom u mjestu. Kod većine savremenih automobila dovoljno je krenuti nakon kratkog vremena, uz umjerenu vožnju dok se motor zagrijava. Uvijek poštujte uputstvo proizvođača.
- Provjeravajte pritisak u gumama. Premalo napumpane gume povećavaju otpor kotrljanja i mogu povećati potrošnju.
- Uklonite nepotreban teret. Teže vozilo zahtijeva više energije, naročito pri čestom kretanju i ubrzavanju.
- Održavajte automobil redovno. Neispravni sistemi, zapušteni filteri i drugi problemi mogu uticati na potrošnju i rad motora.
- Koristite start-stop sistem ako je predviđen za vozilo. U odgovarajućim uslovima može smanjiti potrošnju dok automobil stoji.
Važno je da se štedljiva vožnja ne pretvori u ometanje drugih učesnika u saobraćaju. Bezbijednost, dovoljan razmak i prilagođavanje brzine uslovima na putu uvijek su važniji od pokušaja da se potroši što manje goriva.
Da li je normalno da automobil u gradu troši znatno više?
U mnogim slučajevima jeste. Gradska i otvorena vožnja predstavljaju različite uslove rada, pa nije neobično da isti automobil u gradu ima znatno veću potrošnju.
Ipak, ne postoji jedno pravilo koje važi za sva vozila. Na rezultat utiču tip motora, mjenjač, masa automobila, temperatura vazduha, dužina relacija, intenzitet saobraćaja i stil vožnje.
Kod hibridnih automobila razlika može biti manja, a u određenim uslovima gradska vožnja može biti čak i ekonomičnija nego vožnja na otvorenom putu. To je zato što hibridni sistem može koristiti elektromotor pri manjim brzinama i vraćati dio energije tokom kočenja.
Ako potrošnja odjednom postane znatno veća nego ranije, čak i kada se način vožnje nije promijenio, treba provjeriti pritisak u gumama, stanje vozila i eventualne upozoravajuće lampice. Nagli rast potrošnje može biti znak da automobil zahtijeva pregled.
Kako pravilno izmjeriti potrošnju?
Putni računar može pružiti korisnu procjenu, ali stvarnu potrošnju moguće je provjeriti i jednostavnim postupkom.
Napunite rezervoar do prvog automatskog prekida pištolja na pumpi, zabilježite kilometražu i vozite u uobičajenim uslovima. Prilikom sljedećeg punjenja, ponovo sipajte gorivo do prvog prekida i zabilježite koliko je litara potrošeno i koliko ste kilometara prešli.
Potrošnja se računa po formuli:
Potrošnja (l/100 km) = potrošeni litri ÷ pređeni kilometri × 100
Na primjer, ako ste potrošili 35 litara na 500 kilometara, prosječna potrošnja iznosi 7 litara na 100 kilometara.
Da biste uporedili gradsku i otvorenu vožnju, mjerenje ponovite tokom više sličnih relacija i uz što sličnije uslove. Jedno mjerenje ne mora dati potpunu sliku, jer na potrošnju utiču gužve, temperatura i način vožnje.
Zaključak: gradska vožnja često povećava potrošnju zbog čestih zaustavljanja, rada motora u mjestu, kratkih relacija i ponovnog ubrzavanja. Iako vozač ne može ukloniti sve te faktore, mirnija vožnja, pravilno održavanje i bolje planiranje obaveza mogu pomoći da se na gorivu uštedi. Male promjene u svakodnevnim navikama, kada se ponavljaju iz dana u dan, mogu napraviti razliku u kućnom budžetu.
