Novi predlozi Evropske komisije predviđaju posebne mehanizme kontrole novih članica, uključujući mogućnost suspenzije prava glasa, odlaganja pristupanja i ograničenja u pojedinim oblastima.
Priprema pristupnog ugovora Crne Gore sa Evropskom unijom otvara i pitanje koje do sada nije bilo u središtu pažnje javnosti – pod kojim uslovima će država ostvarivati prava članice i koliko će dugo Evropska unija moći da kontroliše ispunjavanje preuzetih obaveza nakon pristupanja.
Evropska komisija je 6. oktobra 2026. predstavila predlog novog sistema zaštitnih klauzula za buduće članice. Prema dokumentima koji su potom dostavljeni državama članicama, Crna Gora bi bila prva država na koju bi se primijenio ovaj pooštreni pristup, zbog čega se zaštitni mehanizmi razmatraju i u okviru pripreme njenog pristupnog ugovora.
Riječ je o predlozima koji još nijesu konačno usaglašeni, ali pojedine odredbe imaju značajne posljedice po budući položaj Crne Gore u Uniji.
Petnaest godina mogućnosti aktiviranja posebnih mjera
Jedna od najznačajnijih novina je institucionalna zaštitna klauzula koja bi se odnosila na ozbiljna kršenja temeljnih vrijednosti Evropske unije, među kojima su demokratija, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava, kao i princip lojalne saradnje među članicama.
Prema nacrtu pravnih odredbi, ova klauzula mogla bi se aktivirati u periodu do 15 godina nakon pristupanja. U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključiti i suspenziju prava glasa države u Savjetu EU.
Posebno je važno da se predviđeni period od 15 godina odnosi na mogućnost aktiviranja klauzule, a ne nužno na maksimalno trajanje svih mjera. Prema nacrtu, mjere bi mogle ostati na snazi i nakon isteka tog perioda ukoliko razlozi zbog kojih su uvedene ne budu otklonjeni.
Predloženi postupak daje Evropskoj komisiji značajnu ulogu. Njena odluka o pokretanju mjera mogla bi stupiti na snagu u roku od dvije sedmice, osim ako je Savjet EU ne odbije kvalifikovanom većinom. Državi na koju se mjere odnose predviđena je mogućnost da iznese svoje primjedbe.
Članstvo bi moglo biti odloženo i nakon potpisivanja ugovora
Druga važna odredba odnosi se na period između potpisivanja pristupnog ugovora i formalnog ulaska u EU.
Ukoliko se tokom tog perioda utvrdi ozbiljan rizik da država neće biti spremna da primjenjuje evropska pravila u važnim oblastima, predviđena je mogućnost odlaganja datuma pristupanja. Takva mjera zamišljena je kao krajnji mehanizam, a način odlučivanja i trajanje odlaganja još su predmet razmatranja.
To znači da ni završetak pregovora i potpisivanje ugovora ne bi automatski predstavljali bezuslovnu garanciju da će članstvo početi na prvobitno planirani datum.
Posebno pitanje: bilateralni sporovi i buduća proširenja
U pratećim predlozima pojavljuje se i mogućnost privremene obaveze nove članice da ne blokira odluke Evropske unije o budućem proširenju zbog bilateralnih sporova.
Ova odredba je značajna jer se tiče načina na koji će buduće članice koristiti svoja prava u zajedničkim institucijama. Za Crnu Goru je važno da se precizno utvrdi šta bi takva obaveza obuhvatala, koliko bi trajala i da li bi se odnosila samo na odluke o proširenju ili i na druge odluke povezane sa bilateralnim odnosima.
Prema dosadašnjim informacijama, ovaj dio predloga razmatra se kroz prateću deklaraciju, a ne kao već usvojena ugovorna odredba.
Ulazak u EU ne znači automatski i ulazak u Šengen
Još jedna važna činjenica jeste da članstvo u Evropskoj uniji ne podrazumijeva automatsko pristupanje Šengenskom prostoru.
Za to je potrebna posebna odluka, nakon provjere ispunjenosti uslova koji se odnose na zaštitu granica, funkcionisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Do tada bi Crna Gora mogla biti članica EU, ali bez punog učešća u šengenskom sistemu.
Predloženi okvir predviđa i mogućnost posebnih prelaznih aranžmana u oblastima kao što su slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivreda, osjetljivi proizvodi i pristup pojedinim zajedničkim sistemima.
Šta je još otvoreno?
Države članice još nijesu postigle konačan dogovor o trajanju, obimu i načinu primjene novih zaštitnih mehanizama. Posebno se raspravlja o tome kako osigurati da mjere budu proporcionalne, jasno definisane i vremenski ograničene, kao i da ne dovedu do stvaranja članstva sa različitim nivoima prava.
Za Crnu Goru je zato važno ne samo kada će završiti pregovore, već i kakav će biti konačni sadržaj pristupnog ugovora. Odredbe koje budu unesene u taj dokument odrediće ne samo uslove ulaska u EU, već i obaveze koje će država imati nakon sticanja članstva.
Upravo zbog toga rasprava o zaštitnim klauzulama prevazilazi tehničko pitanje izrade ugovora. Ona otvara pitanje budućeg položaja Crne Gore u Evropskoj uniji i obima prava koja će imati kao njena nova članica.
ETOportal
Izvori i važna urednička ograda
-
Evropska komisija – COM(2026) 705, Preparing for a wider Union, 6. oktobar 2026. – zvanični dokument i predloženi okvir.
-
The New Union Post – tekst nacrta pravnih odredbi, 30. oktobar 2026. – detalji iz internog dokumenta koji nije javno objavljen kao konačan pravni tekst.
-
Euronews – EU begins talks on tougher safeguards for newcomers, 28. oktobar 2026. – podjela među državama članicama i sporna pitanja.
