Brzina hodanja nije samo pitanje kondicije ili navike. Sve više istraživanja ukazuje da način na koji hodamo može biti važan pokazatelj opšteg zdravlja, fizičke funkcionalnosti i stanja mozga u starijem dobu.
Nova studija objavljena u časopisu Neurology, koja je obuhvatila gotovo 5.000 starijih osoba, ukazuje na posebno zanimljivu grupu takozvanih „super hodača“ – ljudi čija je brzina hodanja znatno veća od prosjeka za njihovu životnu dob. Prema navodima iz istraživanja, osobe koje i u osamdesetim godinama zadržavaju brzinu hoda karakterističniju za znatno mlađe ljude imaju bolje zdravstvene pokazatelje i oko 48 odsto manji rizik od kognitivnog propadanja.
Važno je, međutim, naglasiti da ovakvi rezultati ne dokazuju da samo ubrzavanje hoda direktno sprečava demenciju ili produžava život. Brzina hodanja prije svega može biti pokazatelj koliko dobro zajedno funkcionišu različiti sistemi organizma.
Hod otkriva više od kondicije
Prilikom hodanja istovremeno rade mozak, srce i krvni sudovi, mišići, zglobovi i sistem za ravnotežu. Mozak obrađuje informacije iz okruženja, kontroliše pokrete i održava ravnotežu, dok kardiovaskularni sistem i mišići obezbjeđuju energiju potrebnu za kretanje.
Zbog toga stručnjaci brzinu hoda posmatraju kao svojevrsni „funkcionalni pokazatelj“ zdravog starenja. Usporavanje hoda može se pojaviti prije nego što postanu očigledni drugi znaci fizičkog ili kognitivnog pada.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da brzinu ne treba forsirati po svaku cijenu.
Brži hod nije čarobna zaštita
Sportska naučnica Džoana Hol, koju citira Index, naglašava da nije dovoljno samo odlučiti da se hoda brže.
Osoba koja prirodno zadržava brz hod u poznijim godinama vjerovatno ima očuvanu snagu, ravnotežu, koordinaciju, kondiciju i neurološke funkcije. Zbog toga brzina može biti posljedica dobrog zdravstvenog stanja, a ne njegov jedini uzrok.
Drugim riječima, nije cilj „juriti“ tokom svake šetnje, već razvijati fizičke sposobnosti koje omogućavaju sigurno i efikasno kretanje.
Koliko brzo treba hodati?
Kao okvirna vrijednost za hodanje umjerenog intenziteta kod zdravih odraslih često se navodi oko 100 koraka u minuti, ali to nije univerzalno pravilo. Optimalan tempo zavisi od godina, fizičke spremnosti, zdravstvenog stanja i individualnih sposobnosti.
Jednostavniji pokazatelj može biti pitanje: možete li po potrebi ubrzati hod? Ako bez većih poteškoća možete ubrzati kada prelazite ulicu, idete uzbrdo ili pokušavate da stignete prevoz, to može biti praktičan znak očuvane funkcionalne sposobnosti.
Za osobe koje žele da poboljšaju brzinu hoda preporučuje se postepen pristup. Umjesto stalnog forsiranja tempa, mogu se tokom uobičajene šetnje ubaciti kratki intervali bržeg hoda, nakon kojih slijedi povratak na prirodan tempo.
Veza između hoda i mozga posebno je značajna
Hodanje je mnogo složeniji proces nego što se na prvi pogled čini. Svaki korak zahtijeva koordinaciju brojnih moždanih i mišićnih funkcija. Mozak istovremeno obrađuje informacije o prostoru, podlozi, ravnoteži i položaju tijela.
Zato promjene u hodu mogu predstavljati rani znak da se sposobnost organizma mijenja. To, međutim, nije dijagnostički test za demenciju, niti sporiji hod sam po sebi znači da osoba ima kognitivni poremećaj.
Važniji je kvalitet kretanja nego „magičan“ broj
Poruka istraživanja nije da stariji ljudi moraju da hodaju što brže. Mnogo je važnije redovno kretanje, smanjenje vremena provedenog u sjedećem položaju, očuvanje mišićne snage, ravnoteže i kondicije, uz tempo koji je bezbjedan i prilagođen pojedincu.
Brzina hoda zato može biti korisna kao svojevrsni „prozor“ u funkcionalno stanje organizma. Ako osoba godinama zadržava sposobnost da hoda stabilno, koordinisano i da po potrebi ubrza, to može ukazivati na dobro očuvanu fizičku i neurološku funkcionalnost.
Brzo hodanje nije lijek protiv starenja niti garancija zaštite od demencije. Ali sposobnost da se i u poznijim godinama hoda sigurno i relativno brzo može biti jedan od vrijednih pokazatelja koliko dobro stare tijelo i mozak. Cilj, dakle, nije brzina po svaku cijenu, već očuvanje sposobnosti kretanja što duže i kvalitetnije.
ETOportal
