Cijene zlata i srebra naglo su pale početkom nove sedmice, pokazavši koliko brzo raspoloženje na finansijskim tržištima može da se promijeni. Zlato je u ponedjeljak 28. septembra izgubilo gotovo četiri odsto, spustivši se na najniži nivo od početka avgusta, dok je pritisak bio vidljiv i na tržištu srebra.
Iza ovog pada ne stoji samo jedan razlog. Na tržištu se posljednjih dana istovremeno kreće nekoliko važnih ekonomskih faktora – cijena nafte raste, ponovo se pojačavaju strahovanja od inflacije, dolar jača, a prinosi na američke državne obveznice ostaju visoki.
Upravo tu treba tražiti dio odgovora na pitanje zašto plemeniti metali, koji se često smatraju sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima, mogu odjednom da izgube vrijednost.
Kada prinosi na obveznice rastu, investitorima postaje privlačnije da novac drže u imovini koja donosi kamatu. Zlato samo po sebi ne donosi kamatu, pa mu viši prinosi na državne obveznice povećavaju „trošak“ držanja. Jači dolar dodatno komplikuje situaciju jer se zlatom i srebrom trguje uglavnom u američkoj valuti, pa kupovina postaje skuplja za investitore koji koriste druge valute.
Na sve to nadovezuju se i kretanja cijena energije. Rast cijene nafte povećava zabrinutost da bi inflacija mogla duže ostati povišena. To, sa druge strane, mijenja očekivanja tržišta u vezi sa monetarnom politikom američkih Federalnih rezervi. Investitori sada računaju na mogućnost dodatnog podizanja kamatnih stopa, što dodatno podržava dolar i prinose na obveznice.
Za obične građane, međutim, najzanimljivije pitanje nije samo koliko je zlato palo u jednom danu, već šta ovakva kretanja govore o stanju svjetske ekonomije.
Pad cijene zlata ne znači automatski da je interesovanje za njega nestalo. Plemeniti metal ostaje važan dio globalnog finansijskog tržišta, ali njegova cijena zavisi od odnosa više sila – kamatnih stopa, vrijednosti dolara, inflacije, potražnje investitora i procjene budućih ekonomskih kretanja.
Srebro je pritom posebno zanimljivo jer, za razliku od zlata, ima i snažnu industrijsku ulogu. Koristi se u različitim tehnološkim i proizvodnim procesima, pa na njegovu cijenu osim finansijskih kretanja utiče i očekivanje buduće industrijske potražnje.
Zato nagli pad plemenitih metala nije priča samo o zlatu i srebru. On je istovremeno pokazatelj kako investitori procjenjuju kamate, inflaciju, dolar i stanje globalne ekonomije.
Tržišta će sada pažljivo pratiti nove podatke o inflaciji i američkoj ekonomiji, jer bi oni mogli dodatno promijeniti očekivanja u vezi sa kamatnim stopama.
Jedno je sigurno – na finansijskim tržištima ni ono što se dugo smatra sigurnim nije potpuno imuno na promjene. Zlato i srebro upravo su još jednom pokazali da i „sigurno utočište“ može imati vrlo nemiran dan.
ETOportal/redakcija rublike Ekonomija
