Sindikat u Hrvatskoj traži da zarade zaposlenih budu veće od 3.000 eura, uz obrazloženje da plata mora omogućiti dostojan život i sigurnu egzistenciju zaposlenih i njihovih porodica.
Dostojanstvena plata u Hrvatskoj trebalo bi da bude veća od 3.000 eura, pokazuju preliminarni rezultati istraživanja koje je predstavio Novi sindikat. Riječ je o sindikalno obračunu, dok Hrvatska nema zvanično utvrđen iznos plate koji bi predstavljao standard dostojanstvenog života.
O ovoj temi razgovarano je na okruglom stolu „Dostojanstvena plata – pravo, a ne utopija“, održanom u Zagrebu, u okviru aktivnosti povodom Međunarodnog dana dostojanstvene plate. Jedan od ključnih argumenata sindikata jeste ustavno pravo zaposlenih na zaradu koja omogućava slobodan i dostojan život.
Ustav Republike Hrvatske propisuje da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može sebi i svojoj porodici obezbijediti slobodan i dostojan život. Međutim, Ustav ne određuje konkretan iznos takve zarade.
Zbog toga sindikat postavlja pitanje zašto ne postoji zvaničan obračun koji bi pokazao koliko je zaposlenom i njegovoj porodici potrebno za dostojan život.
Prema tumačenju Novog sindikata, plata koja omogućava dostojan život trebalo bi da bude dovoljna za pokrivanje osnovnih životnih troškova, od stanovanja i hrane do drugih svakodnevnih potreba ali i da zaposlenom ostavi mogućnost da dio prihoda izdvoji za štednju.
Sindikat smatra da se sigurnost porodice ne može zasnivati samo na tome da zaposleni svakog mjeseca uspije da podmiri račune. Dostojanstvena zarada, prema ovom pristupu, treba da omogući porodici ekonomsku stabilnost, a ne samo preživljavanje od plate do plate.
Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković ističe da zahtjev za zaradom većom od 3.000 eura ne znači da se očekuje da plate odmah budu povećane na taj nivo. Njegov stav je da bez određivanja ciljnog iznosa nije moguće ozbiljno razgovarati o tome koliko je zaposlenima potrebno za dostojan život.
Sa druge strane, predstavnica Ministarstva rada Anita Zirdum upozorila je da bi naglo i veoma veliko povećanje zarada moglo uticati na tržište.
Sindikat pitanje visine zarada povezuje i sa načinom raspodjele dobiti u kompanijama.
Iveković ukazuje na primjere poslodavaca koji, prema njegovim riječima, imaju mogućnost da zaposlenima isplate veće zarade, dok istovremeno izdvajaju značajna sredstva za menadžerske bonuse. „Ako ih mogu platiti manje, zašto bi ih platili više“, pitanje je kojim sindikat ukazuje na problem pregovaračke pozicije zaposlenih i raspodjele vrijednosti koju radnici stvaraju.
Za sindikat, pitanje zarada nije samo pitanje većeg mjesečnog prihoda. Riječ je i o socijalnoj sigurnosti zaposlenih i njihovih porodica.
Veća i stabilnija primanja mogu značiti veću mogućnost da porodica redovno podmiruje troškove stanovanja i hrane, finansira obrazovanje djece, odgovori na neplanirane troškove i izdvoji dio novca za budućnost.
Zato se rasprava u Hrvatskoj o dostojanstvenoj plati sve više usmjerava na pitanje koliko zaposleni mora zarađivati da bi od svog rada mogao obezbijediti dostojan i siguran život za sebe i svoju porodicu.
Suština sindikalnog zahtjeva je da se, uz rast troškova života, utvrde realni kriterijumi za zaradu koja zaposlenima omogućava više od pukog preživljavanja, sigurniju egzistenciju, dostojanstvo rada i ekonomsku stabilnost porodice.
Izvor : Dnevnik.hr
ETOportal / V.M.
