Odluka donesena većinom od pet prema dva glasa. Sud ocijenio da zaštita javnog zdravlja može opravdati uslovljavanje boravka djece u predškolskim ustanovama vakcinacijom, dok su Armenko i Resulbegović izdvojili mišljenje
Obavezna vakcinacija kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama nije protivna Ustavu Crne Gore, ocijenio je Ustavni sud većinom od pet prema dva glasa. Time nijesu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članova 41 i 42 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Odluka, međutim, ne znači da se vakcinacija može sprovesti prinudno. Ustavni sud je izričito ukazao na razliku između zakonske obaveze i fizičke prinude, navodeći da osporene odredbe ne predviđaju prinudno vakcinisanje djeteta, već propisuju posljedice neispunjavanja zakonske obaveze.
Izuzetak postoji za djecu kod koje je utvrđena trajna medicinska kontraindikacija za određenu imunizaciju.
Zaštita zdravlja ispred prava na boravak u vrtiću
Suština obrazloženja Ustavnog suda jeste da zaštita zdravlja djece i stanovništva predstavlja legitiman cilj zbog kojeg država može ograničiti određeno pravo, pod uslovom da je takvo ograničenje opravdano i srazmjerno.
U ovom slučaju Sud je ocijenio da takav razlog postoji.
„Ta mjera štiti dijete koje prima vakcinu, ali i druge osobe koje mogu biti izložene zaraznim bolestima, naročito djecu koja iz medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana“, navedeno je u odluci.
Sud je prilikom procjene imao u vidu podatke o niskom obuhvatu djece imunizacijom u Crnoj Gori, kao i rizik od širenja zaraznih bolesti. Razmatrano je i to što ranije mjere, uključujući prekršajne sankcije, prema ocjeni Suda nijesu dale odgovarajuće rezultate.
Zbog toga je zaključeno da je zakonodavac imao relevantne razloge da vakcinaciju propiše kao uslov za boravak u predškolskoj ustanovi.
Drugim riječima, pitanje koje je bilo pred Ustavnim sudom nije bilo samo da li država može propisati obaveznu imunizaciju, već i da li posljedica neispunjavanja te obaveze – nemogućnost boravka u vrtiću – predstavlja ustavno dopušteno ograničenje.
Dijete koje nije vakcinisano – između prava na obrazovanje i prava na zdravlje
Jedan od ključnih argumenata podnosilaca inicijativa odnosio se upravo na posljedicu koju dijete snosi zbog odluke roditelja da ga ne vakcinišu.
Predškolsko obrazovanje ima važnu ulogu u razvoju djeteta, njegovom učenju i socijalizaciji, konstatuje Sud. Ipak, procjenjujući odnos tih prava sa pravom na zdravstvenu zaštitu, Ustavni sud nije našao da je ograničenje pristupa vrtiću takvo da zadire u samu suštinu prava na obrazovanje.
Pri tome je, kako se navodi u odluci, potrebno posmatrati najbolji interes djeteta šire, ne samo kroz pravo konkretnog djeteta da pohađa vrtić, već i kroz njegovo pravo na zdravstvenu zaštitu i interese druge djece koja borave u istoj ustanovi.
Posebno mjesto u toj argumentaciji imaju djeca koja zbog zdravstvenih razloga ne mogu biti vakcinisana.
Njihova zaštita, prema ocjeni Suda, neposredno zavisi od visokog nivoa imunizacije druge djece. U tom smislu, mjera koja na prvi pogled ograničava jedno pravo može istovremeno služiti zaštiti prava i zdravlja djece koja vakcinu ne mogu primiti.
Armenko i Resulbegović: Zakon mora biti usklađen sa sistemom obrazovanja
Sa odlukom se nijesu saglasili predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sudija Faruk Resulbegović, koji su izdvojili mišljenje.
Njihov prigovor nije usmjeren samo na pitanje vakcinacije, već na odnos osporenih odredbi sa sistemskim propisima iz oblasti obrazovanja.
Armenko i Resulbegović ukazuju na Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju i Zakon o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, kojima je propisano da je predškolsko vaspitanje i obrazovanje jednako dostupno svakom djetetu.
Prema njihovom tumačenju, tim propisima zakonodavac je isključio mogućnost da dostupnost predškolskog obrazovanja bude neposredno ili posredno ograničena po osnovu bilo kog ličnog svojstva ili okolnosti.
Posebno ističu član 26 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, kojim je već uređeno da djeca oboljela od zaraznih bolesti ne mogu boraviti u predškolskoj ustanovi, u skladu sa ljekarskim nalazom i preporukama Instituta za javno zdravlje.
Problem, prema njihovom mišljenju, nastaje zato što je drugim zakonom uveden dodatni uslov – sprovedena obavezna vakcinacija – za boravak djece u predškolskim ustanovama.
„Nasuprot tome, zakonodavac je takvo pravo na dostupnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja drugačije propisao osporenom odredbom člana 42 stav 1 Zakona“, naveli su Armenko i Resulbegović.
Njihov stav je da zaštita javnog interesa ne može biti ostvarivana na štetu načela zakonitosti i međusobne usklađenosti sistemskih rješenja u oblasti obrazovanja.
Sud: Nije riječ o prinudnoj vakcinaciji
Ustavni sud se posebno osvrnuo na pitanje da li osporene odredbe predstavljaju oblik prinude.
Ocjena Suda je da ne predstavljaju.
„Osporene odredbe ne predviđaju fizičku prinudu da se dijete vakciniše; neispunjavanje obaveze ima posljedice koje su propisane zakonom“, navodi se u odluci.
Time je Sud napravio razliku između obaveze propisane zakonom i fizičkog sprovođenja medicinskog zahvata protiv volje roditelja ili djeteta.
Ustavnopravno pitanje, prema obrazloženju odluke, jeste posljedica koju zakon vezuje za neispunjavanje obaveze – u ovom slučaju uskraćivanje mogućnosti boravka u predškolskoj ustanovi.
Javna rasprava i praksa Evropskog suda
Prilikom odlučivanja Ustavni sud je razmatrao navode podnosilaca inicijativa, dokumentaciju i izjašnjenja nadležnih organa, stavove iznijete na javnoj raspravi, kao i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
Zaključak većine jeste da je u konkretnom slučaju uspostavljena pravična ravnoteža između prava djece na predškolsko obrazovanje i obaveze države da štiti zdravlje i život stanovništva.
Važna je i završna ograda iz odluke: Ustavni sud je ocjenjivao ustavnost samih zakonskih odredaba, a ne svaku njihovu pojedinačnu primjenu.
Eventualna povreda prava u konkretnom slučaju može, kako navodi Sud, biti predmet ustavnosudske kontrole putem ustavne žalbe, nakon iscrpljivanja djelotvornih pravnih sredstava.
Odluka će, nakon što prođe Redakcionu komisiju, biti objavljena u „Službenom listu Crne Gore“ i na internet stranici Ustavnog suda.
ETOportzal
