Rezultati međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama predstavljaju značajan politički udarac za Donalda Trampa i njegovu administraciju, jer promjena odnosa snaga u Kongresu otvara prostor za snažniji institucionalni nadzor nad Bijelom kućom i otežava sprovođenje predsjedničke političke agende. Preuzimanjem kontrole nad kongresnim domovima, demokrate dobijaju mogućnost da utiču na zakonodavne prioritete, budžetsku politiku, predsjednička imenovanja i pokretanje kongresnih istraga koje bi mogle obuhvatiti odluke administracije, poslovne aktivnosti predsjednika i postupke njegovih saradnika. Takav razvoj događaja dodatno komplikuje Trampovu političku poziciju u posljednje dvije godine mandata i otvara pitanje koliko će njegova administracija moći da održava dosadašnji stepen političke kontrole u Vašingtonu
Ipak, gubitak kongresne većine ne znači i gubitak predsjedničke moći. Tramp zadržava značajna ustavna i izvršna ovlašćenja, naročito u oblastima spoljne politike, nacionalne bezbjednosti i upravljanja federalnom administracijom, zbog čega će moći da nastavi sprovođenje dijela svojih prioriteta i bez pune podrške Kongresa. Ključni izazov biće odnos između Bijele kuće i demokratske većine, odnosno sposobnost dvije političke strane da uspostave minimum institucionalne saradnje ili će nastaviti konfrontaciju koja može dodatno produbiti političku polarizaciju u SAD. Posljedice takvog odnosa mogle bi se odraziti i na međunarodnu poziciju Vašingtona, posebno na odnose sa evropskim saveznicima, NATO-om, Ukrajinom i državama Zapadnog Balkana. Suštinski, Tramp ne gubi predsjedničku vlast, ali gubi dio institucionalne podrške koja mu je omogućavala lakše sprovođenje političke agende. Time američka politika ulazi u fazu izraženije podjele vlasti, u kojoj će sposobnost predsjednika da očuva politički autoritet zavisiti i od odnosa sa Kongresom koji više neće biti pod republikanskom kontrolom.
ETOportal / V.M.
