U Vojvodini su do 16. avgusta potvrđena četiri slučaja groznice Zapadnog Nila, a svi oboljeli imaju neuroinvazivni oblik bolesti. Dva slučaja registrovana su u Srednjem, a dva u Južnom Banatu. Ipak, zdravstveni podaci pokazuju da velika većina osoba zaraženih virusom nema nikakve simptome.
Groznica Zapadnog Nila ponovo je u fokusu zdravstvenih službi u Vojvodini nakon što su kod četiri osobe potvrđene infekcije virusom Zapadnog Nila. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, sva četiri pacijenta razvila su neuroinvazivni oblik bolesti, odnosno težu formu infekcije koja može zahvatiti centralni nervni sistem.
Dva oboljela registrovana su na području Srednjeg Banata, dok su još dva slučaja potvrđena u Južnom Banatu. Među pacijentima su tri muškarca i jedna žena, a prosječna starost oboljelih je 52 godine. Zbog težine kliničke slike pacijenti su liječeni ili se i dalje liječe u bolnici.
Ipak, podatak da svi trenutno potvrđeni pacijenti u Banatu imaju teži oblik bolesti ne znači da virus Zapadnog Nila kod većine zaraženih izaziva ozbiljne zdravstvene probleme. Naprotiv, najveći broj infekcija prolazi potpuno neprimijećeno.
Prema zdravstvenim podacima, oko 80 odsto inficiranih osoba nema nikakve simptome. Kod približno 20 odsto zaraženih može se razviti blaža bolest koja često podsjeća na grip, sa povišenom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima, malaksalošću, a ponekad i osipom.
Teži, neuroinvazivni oblik razvija se kod manje od jednog odsto zaraženih. Tada virus može izazvati zapaljenje mozga ili moždanica, a među simptomima mogu biti visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, poremećaj svijesti, slabost mišića i drugi neurološki poremećaji. Takva stanja zahtijevaju bolničko liječenje.
Veći rizik od razvoja teške bolesti imaju starije osobe, kao i ljudi sa određenim hroničnim oboljenjima ili oslabljenim imunim sistemom. Međutim, ozbiljna infekcija nije isključena ni kod osoba koje prethodno nijesu imale poznate zdravstvene probleme.
Virus Zapadnog Nila najčešće se prenosi ubodom zaraženog komarca. Komarci se zaraze kada se hrane krvlju zaraženih ptica, koje predstavljaju prirodni rezervoar virusa, a potom virus mogu prenijeti ljudima i drugim životinjama. Čovjek se, dakle, ne zarazi direktnim kontaktom sa zaraženom osobom.
Zbog toga je zaštita od uboda komaraca jedan od najvažnijih načina smanjenja rizika od infekcije. Preporučuje se korišćenje sredstava koja odbijaju komarce, nošenje odjeće koja pokriva ruke i noge kada je to moguće, postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata i uklanjanje vode koja se zadržava u posudama, saksijama, kantama i drugim mjestima pogodnim za razmnožavanje komaraca.
Poseban oprez potreban je tokom perioda njihove najveće aktivnosti, naročito u večernjim i jutarnjim satima.
Pojava četiri potvrđena slučaja u Banatu zato jeste razlog za pojačan epidemiološki nadzor i oprez, ali sama po sebi nije razlog za paniku. Najvažniji podatak za razumijevanje rizika ostaje činjenica da velika većina zaraženih virusom Zapadnog Nila nema simptome, dok se teška neuroinvazivna forma razvija kod veoma malog procenta oboljelih.
Ipak, kod pojave visoke temperature, jake glavobolje, ukočenosti vrata, poremećaja svijesti ili drugih ozbiljnih neuroloških simptoma, posebno nakon boravka u području sa povećanom aktivnošću komaraca, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć.
ETOportal
