Ovan, Bik, Blizanci, Rak… Svakog dana milioni ljudi pročitaju nekoliko rečenica o tome šta ih navodno očekuje prema znaku u kojem su rođeni. Ali horoskop kakav danas poznajemo nije nastao u jednom trenutku, niti ga je osmislila jedna osoba. Njegova priča počinje hiljadama godina prije novina, interneta i društvenih mreža – u drevnoj Mesopotamiji.
Kada danas neko kaže da je „pročitao horoskop“, najčešće misli na kratku prognozu za jedan od 12 znakova Zodijaka. Nekome će zvijezde navodno donijeti ljubav, drugome novac, trećem poslovnu priliku, dok će četvrti dobiti upozorenje da bude oprezan u komunikaciji.
Ta forma djeluje toliko poznato da je lako pomisliti da postoji od davnina. Međutim, ono što danas nazivamo dnevnim horoskopom mnogo je mlađe od same astrologije.
Korijeni priče vode do drevne Mesopotamije, posebno do Vavilonaca, koji su sistematski posmatrali nebo i bilježili kretanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda. Njihova posmatranja nijesu bila samo pokušaj da razumiju prirodu neba. Nebeske pojave tumačene su i kao mogući znakovi događaja koji bi mogli uticati na kralja, državu i društvo.
Britanski muzej navodi da današnji dvanaestodijelni Zodijak ima korijene u drevnim mezopotamskim idejama i prikazima, a da se sistem postepeno razvijao tokom prvog milenijuma prije nove ere. Sačuvane su i vavilonske glinene pločice koje povezuju mjesece sa znakovima Zodijaka.
To je važna razlika: Vavilonci nijesu sjeli i „izmislili horoskop“ kakav danas čitamo. Oni su razvijali sistem posmatranja neba i tumačenja nebeskih pojava, koji će kroz vjekove mijenjati oblik.
Iz tog svijeta nastala je ideja da položaj nebeskih tijela u određenom trenutku može biti povezan sa događajima na Zemlji. Kasnije su se razvili natalni horoskopi, odnosno karte neba napravljene prema vremenu i mjestu nečijeg rođenja.
Sačuvani su čak i konkretni primjeri drevnih horoskopa. Britanski muzej čuva vavilonske glinene pločice opisane kao horoskopi, što pokazuje da praksa izrade individualnih astroloških zapisa zaista ima veoma dugu istoriju.
Ali postoji još jedan važan dio priče. Astrologija i astronomija nekada nijesu bile jasno razdvojene discipline. Ljudi koji su proučavali kretanje nebeskih tijela istovremeno su pokušavali da pronađu značenje u tim kretanjima. Tek mnogo kasnije astronomija će se razviti u nauku zasnovanu na fizičkim zakonima i provjerljivim posmatranjima, dok će astrologija ostati sistem vjerovanja i tumačenja.
A onda, hiljadama godina nakon prvih vavilonskih zapisa, dogodio se trenutak koji je promijenio način na koji obični ljudi čitaju horoskop.
Jedna princeza i početak modernog novinskog horoskopa
Godine 1930. rođena je princeza Margaret, mlađa sestra buduće britanske kraljice Elizabete II. Londonski Sunday Express želio je da objavi zanimljivu priču povodom njenog rođenja.
Astrolog R. H. Naylor dobio je zadatak da napravi astrološku prognozu za novorođenu princezu. Tekst je objavljen 24. avgusta 1930, samo nekoliko dana nakon njenog rođenja. Čitaoci su reagovali mnogo više nego što je redakcija očekivala.
Naylor je nakon toga počeo da piše redovnu astrološku kolumnu. Ubrzo se pojavio sistem koji je mnogo bliži onome što danas poznajemo: 12 sunčevih znakova i prognoze zasnovane prvenstveno na datumu rođenja. Arhiva British Newspaper Archive navodi da je Naylor kroz svoju kolumnu razvio upravo takav sistem i da su ga ubrzo preuzele i druge novine.
I tu se dogodio veliki preokret.
Do tada je izrada natalne karte bila individualna stvar. Astrolog bi posmatrao položaj različitih nebeskih tijela u trenutku rođenja konkretne osobe. Novine su, međutim, morale da naprave nešto što može da pročita milionska publika.
Umjesto posebne karte za svakog čitaoca, nastalo je 12 kategorija: Ovan, Bik, Blizanci i tako redom.
Tako je astrologija dobila masovnu publiku.
Danas je gotovo svaki horoskop u novinama ili na internetu zasnovan upravo na toj pojednostavljenoj logici: dovoljno je da znate datum rođenja da biste pronašli svoju rubriku.
Zašto baš 12 znakova?
Broj 12 nije slučajan proizvod modernih novina. Dvanaestodijelni Zodijak ima duboke korijene u mezopotamskoj tradiciji, a vavilonski izvori pokazuju razvoj sistema u kojem se godišnji put Sunca kroz nebo dijelio na 12 djelova.
Međutim, znakovi koje danas poznajemo nijesu jednostavno preslikana vavilonska verzija. Sistem se kroz istoriju mijenjao, a grčka i kasnije rimska tradicija imale su veliki uticaj na oblik astrologije koji je kasnije postao dominantan u Evropi.
Zato bi bilo pogrešno reći da je jedan narod ili jedan čovjek izmislio horoskop. To je prije priča o hiljadama godina posmatranja neba, različitim civilizacijama i postepenom pretvaranju složenih astroloških sistema u nešto što je razumljivo širokoj publici.
Od glinenih pločica do telefona
Put koji je horoskop prešao zaista je neobičan.
Prvo su tu bile glinene pločice na kojima su drevni učenjaci zapisivali položaje nebeskih tijela. Zatim su došli astrološki priručnici, natalne karte, dvorski astrolozi, štampane knjige i almanasi. U 20. vijeku horoskop ulazi u novine i postaje dio svakodnevnog čitanja.
Danas ga čitamo na telefonu, često prije nego što ustanemo iz kreveta.
Ipak, jedna stvar se nije promijenila: čovjek i dalje gleda prema nebu kada želi odgovor na pitanje o budućnosti.
Razlika je samo u tome što su nekada takva pitanja postavljali kraljevi i njihovi astrolozi, zatim čitaoci novina, a danas ih postavljamo algoritmima i aplikacijama.
Horoskop je tako preživio hiljade godina ne zato što ga je neko jednom izmislio, već zato što se stalno prilagođavao vremenu.
Od vavilonskih pločica do današnjih ekrana prošao je ogroman put. A pitanje koje stoji iza svega ostalo je gotovo isto:
Može li se iz neba saznati nešto o nama i onome što nas čeka?
Astronomija je u međuvremenu dala sasvim drugačije odgovore o tome kako svemir funkcioniše. Astrologija je ostala dio kulture, tradicije i ličnih uvjerenja.
A dnevni horoskop?
Njega nam je, u obliku koji danas prepoznajemo, mnogo više približio jedan britanski astrolog, jedna novorođena princeza i novinski urednik koji je tražio priču koja će privući čitaoce.
I možda je upravo zato zanimljivije pitanje od „ko je izmislio horoskop“ zapravo ovo:
Kako je priča o zvijezdama postala jedna od najčitanijih rubrika u istoriji novinarstva?
ETOportal/Nataša Goleš
