Punjači koji više ne rade, stari mobilni telefoni, slušalice, baterije i pokvareni kućni uređaji često godinama stoje u fiokama ili završavaju u običnim kantama. Međutim, elektronski otpad sadrži materijale koji mogu zagaditi životnu sredinu, ali i vrijedne sirovine koje se mogu ponovo iskoristiti.
Gotovo svako domaćinstvo ima fioku ili kutiju u kojoj čuva stare telefone, kablove, punjače, daljinske upravljače i druge uređaje koji više nijesu u upotrebi. Iako djeluju bezazleno, takvi predmeti ne bi trebalo da završe u kanti za miješani komunalni otpad.
Električni i elektronski otpad obuhvata odbačene uređaje koji rade na struju ili baterije – od mobilnih telefona i računara, preko malih kućnih aparata, do velikih uređaja poput frižidera i veš-mašina.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tokom 2022. godine u svijetu je nastalo oko 62 miliona tona elektronskog otpada, a samo 22,3 odsto bilo je evidentirano kao formalno sakupljeno i reciklirano. To pokazuje koliko brzo raste količina odbačene elektronike i koliko je važno da se njome pravilno upravlja.
Šta elektronski otpad čini opasnim?
Elektronski uređaji sadrže različite materijale, među kojima su metali i hemijske supstance koje, ukoliko se otpad neadekvatno odlaže ili obrađuje, mogu dospjeti u zemljište, vodu i vazduh.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da nepropisno rastavljanje, spaljivanje i obrada elektronskog otpada mogu osloboditi opasne materije, uključujući olovo, živu i kadmijum. Posebno su ugroženi ljudi koji rade na neformalnom sakupljanju i preradi takvog otpada, kao i djeca i trudnice.
Problem nijesu samo hemikalije. Baterije koje se nalaze u telefonima, laptopovima, slušalicama i drugim uređajima mogu predstavljati i rizik od požara. Oštećene ili nepravilno odložene litijum-jonske baterije mogu se zapaliti, naročito ako budu zgnječene ili dođu u kontakt sa metalnim predmetima.
Šta se može reciklirati?
U elektronski otpad spadaju mnogo brojniji predmeti nego što se obično misli. To su:
- stari mobilni telefoni, tableti i računari;
- punjači, kablovi, slušalice i tastature;
- televizori, monitori i štampači;
- mali kućni aparati, poput tostera, fenova i miksera;
- baterije i akumulatori;
- veći električni uređaji, poput frižidera i veš-mašina.
Pravilnom obradom mogu se izdvojiti materijali poput bakra, aluminijuma, gvožđa i pojedinih plemenitih metala, koji se mogu ponovo koristiti u proizvodnji. Tako se smanjuje potreba za eksploatacijom novih sirovina i količina otpada koja završava na deponijama.
Gdje sa elektronskim otpadom u Crnoj Gori?
U Crnoj Gori postoje reciklažna dvorišta u kojima se, prema dostupnoj reciklažnoj mapi, mogu predati elektronski otpad i stare baterije. Građani mogu provjeriti lokacije putem reciklažne mape Zero Waste Montenegro, a prije odlaska preporučljivo je provjeriti koje vrste otpada konkretno prihvata odabrano dvorište.
U Podgorici su Eko-fond i preduzeće „Deponija“ pokrenuli projekat sakupljanja određenih vrsta električnog otpada iz domaćinstava. Projekat obuhvata velike uređaje, poput frižidera, zamrzivača, mašina za pranje i sušenje veša, mašina za pranje sudova i električnih šporeta. Prijava se obavlja putem aplikacije Eko-fonda, nakon čega građani dobijaju identifikacioni kod za predaju uređaja. Važno je naglasiti da se ovaj projekat odnosi na navedene velike uređaje, a ne automatski na stare telefone i punjače.
Zakon o upravljanju otpadom predviđa odvojeno sakupljanje otpadnih baterija, dok se električna i elektronska oprema predaje na za to predviđena mjesta ili ovlašćenim sakupljačima, u zavisnosti od vrste otpada. Vlada Crne Gore je tokom 2026. godine donijela i uredbe kojima se uređuju sistemi preuzimanja i sakupljanja elektronske opreme i otpadnih baterija.
Kako da pravilno pripremimo uređaje za odlaganje?
Prije nego što stari telefon ili računar predamo na reciklažu, važno je da zaštitimo lične podatke. Sačuvajte ono što vam je potrebno, odjavite se sa naloga i, ako je moguće, vratite uređaj na fabrička podešavanja.
Baterije ne treba bušiti, lomiti niti pokušavati samostalno rastavljati. Ako je baterija odvojiva, a uređaj je predviđen za bezbjedno uklanjanje, držite je odvojeno i predajte na odgovarajućem mjestu. Kod litijum-jonskih baterija preporučuje se zaštita kontakata neprovodljivom trakom ili odvojeno pakovanje, kako bi se spriječio kontakt sa metalnim predmetima. Oštećene, naduvene ili zagrijane baterije ne treba samostalno transportovati bez prethodnog savjeta nadležnog sakupljača.
Ni punjače i kablove ne treba bacati u kontejnere za papir, plastiku ili staklo. Oni pripadaju posebnom toku elektronskog otpada.
Najzeleniji uređaj je onaj koji ne moramo odmah da zamijenimo
Reciklaža je važna, ali još bolje je produžiti životni vijek uređaja. Popravka telefona, zamjena baterije, korišćenje ispravnog punjača ili poklanjanje uređaja koji još radi mogu smanjiti količinu elektronskog otpada.
Prije nego što stari uređaj proglasimo neupotrebljivim, vrijedi provjeriti može li se popraviti ili ga neko drugi može koristiti. A kada mu zaista dođe kraj, važno je da ne završi u običnoj kanti.
Mala promjena navike – da stari telefon, bateriju ili punjač odnesemo na odgovarajuće mjesto – može biti važan korak u zaštiti životne sredine.
ETOportal
